Kelreuterija

Karakteristike

Metličasta kelreuterija (Koelreuteria paniculata Laxm.) je listopadno stablo iz porodice sapindovki (Sapindaceae). Naraste 5-15 metara visine tvoreći okruglastu i gustu krošnju. Grančice su u početku gusto prekrivene finim dlakama, kasnije ogole. Pupoljci su jajasti, veliki oko 3 mm, na vrhu dlakavi. Listovi su naizmjenični, dugi do 35 cm, široki oko 18 cm, složeni, neparno perasti, sastavljeni od 7-15 jajolikih i grubo nazubljenih lisaka, tamnozelene su boje i glatke, na naličju uzduž glavne žile dlakavi, u jesen poprime brončanu crvenu boju. Cvjetovi su nepravilni, oko 1 cm veliki, javljaju se u do 50 cm dugim uspravnim metlicama na vrhu jednogodišnjih izboja. Čaška je sastavljena od četiri lapa a vjenčić sačinjavaju četiri žute latice. Cvatu od lipnja do kolovoza. Plodovi se u obliku velikih, smeđih mjehura zadržavaju na stablu i kroz zimu. Svaki plod sadrži tri okrugle, crne i sjajne sjemenke veličine graška.

Stanište

Porijeklom je iz istočne Azije (sjeverna Kina, Koreja, Japan), kod nas se uzgaja kao ukrasno stablo u parkovima. Razmnožava se sjemenom i vegetativnim putem. U uzgoju zahtijeva suho do vlažno tlo, dovoljno ljetnih oborina i puno sunca. Osjetljiva je na dugotrajan mraz i niske temperature, tolerira gradska onečišćenja ali kratkoživuće je stablo. Kada naraste u punu veličinu, daje vrlo dobru sjenu.

Medenje

Odlična je medonosna biljka. Pčele rado posjećuju cvjetove sakupljajući mnogo nektara i peluda. Na površini od 1 ha mogu sakupiti oko 300 kg meda.^[1]

Etimologija

Latinski naziv roda dan je u čast njemačkog botaničara imena Joseph Gottlieb Kölreuter (1733. – 1806.) koji je poznat po tome što je prvi stvorio hibride biljaka između divljeg duhana (Nicotiana rustica) i srodnog Nicotiana paniculata. Ime vrste paniculata potječe od riječi paniculatus (metličast),^[2] što se odnosi na izgled cvatova. Na stranim jezicima nazivi su goldenrain tree, pride of India, China tree, varnish tree (eng.), Blasenesche, Rispiger Blasenbaum (njem.), savonnier (fr.), koelreuteria (tal.), jabonero de la China, árbol de los farolillos, árbol del barniz (špa.), coreutéria, quereutéria (port.), latnati mehurnik (slo.).

Upotreba

Sjemenke su jestive pržene.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
4. Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster