Divlji duhan
Nicotiana rustica
Karakteristike
Divlji duhan (Nicotiana rustica L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Stabljika je uspravna, često razgranata, prekrivena žljezdastim dlakama, naraste do 1 metar visine. Listovi su naizmjenični, ovalni, peraste nervature, cjelovitog i valovitog ruba. Ovisno o uvjetima mogu narasti vrlo veliki, do 20 cm dužine i nalaze se na peteljci dugoj 10-15 cm. Cvjetovi rastu u pazušcima gornjih listova i skupljeni su u grozdaste cvatove. Cvjetni vjenčić je zvonastog oblika, sastavljen od pet žutih latica i pet prašnika. Cvate u kolovozu i rujnu. Plod je okruglasta kapsula koja sadrži mnogobrojne sićušne, crvenosmeđe sjemenke.
Uzgoj
Porijeklom je iz Južne Amerike gdje na raste na planinskom području Anda.
Sićušne sjemenke razbacamo u teglu punu rahle zemlje i lagano prekrijemo slojem zemlje. Potrebno im je 2 tjedna da prokliju. Kada razviju dva prava lista presađuju se kako bi imali više mjesta za rast. Biljkama odgovara plodna i dobro drenirana, loše na njih utječe voda koja se zadržava oko korijena. Ako je sezona topla i sušna stvara se visoka koncentracija alkaloida u biljkama. U Turskoj divlji duhan namjerno siju gusto u škrtu zemlju kako bi listovi stvorili više alkaloida.
Etimologija
Njemački botaničar Adam Lonicer (1528. – 1586.) prvi je upotrijebio latinsko ime roda Nicotiana za svoj herbarij.[1] Dao mu je ime u čast francuskog diplomata Jean Nicota (1530. – 1600.) koji je iz Portugala u Francusku donio pravi duhan (Nicotiana tabacum) te prvi opisao njegova zdravstvena djelovanja. Carl Linnaeus zadržao je ime kada je opisao biljku 1788. godine. Ime vrste rustica znači seoski. Hrvatski naziv duhan turcizam je, izvorno porijeklom iz arapskog.[2] Na stranim jezicima poznat je kao aztec tobacco (eng.), Bauern-Tabak (njem), petit tabac, tabac de jardin, tabac rustique (fr.), mapacho (špa.).
Upotreba
Svi dijelovi biljke sadrže otrovne alkaloide. Najvažniji je nikotin koji djeluje na živčani sustav, uzrokuje znojenje, povisuje krvni tlak, suzuje krvne žile itd.[3]
Upravo zbog visoke koncentracije nikotina u listovima (~9%) duhan se kao prirodan pesticid u vrtu. Mogu se koristiti i sušeni listovi, zadržavaju efikasnost do 6 mjeseci nakon sušenja[4] Listovi se stave u vodu i puste da odstoje 24 sata te se tom tekućinom prskaju biljke.
Galerija fotografija
Literatura
- E. Eich, (2008.), Solanaceae and Convolvulaceae: Secondary Metabolites: Biosynthesis, Chemotaxonomy, Biological and Economic Significance, Berlin: Springer
- Vladimir Anić, Ivo Goldstein, (2004.), Rječnik stranih riječi, Zagreb: Novi Liber
- Zvonimir Maretić, (1986.), Naše otrovne životinje i bilje, Zagreb: Stvarnost
- Rita Buchanan, (1999.), A Weaver’s Garden: Growing Plants for Natural Dyes and Fibers, New York: Dover Publications