Izmjeničnolisna žutina Chrysosplenium alternifolium

Carstvo:
Odjeljak:
Magnoliophyta
Koljeno:
Magnoliopsida
Red:
Rosales
Porodica:
Vrsta:
Chrysosplenium alternifolium

Karakteristike

Izmjeničnolisna žutina (Chrysosplenium alternifolium L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice kamenika (Saxifragaceae). Iz puzećeg podanaka raste uspravna no tek do 15 cm visoka stabljika trokutasta prereza. Stabljike se većinom javljaju pojedinačno, mada ih može biti po nekoliko, rijetko dlakave su u donjem području no glatke u gornjim dijelovima. Prizemni listovi stoje na dugačkim peteljkama, plojke su bubrežaste ili okruglaste, duge do 2,5 cm. Gornji listovi su naizmjenično spiralno raspoređeni, nalaze se na kratkim peteljkama, kraći su od donjih listova. Listovi na stabljici su malobrojniji, manji od prizemnih i naizmjenično su raspoređeni, bubrežastog su oblika i urezanog ruba sa srcolikom bazom. Cvjetovi su dvospolni, mali, promjera 5-6 mm, imaju kratke peteljke i složeni su u prividne štitaste cvatove. Nemaju latica, čine ih po 4 kratka žuta, ovalna lapa čaške okružena žutozelenim pricvjetnim listovima. Prašnika ima 8, sićušni su i žuti, plodnica je podrasla. Cvate od ožujka do svibnja. Plod je tobolac koji sadrži mnoštvo ovalnih, tamnosmeđih, glatkih sjemenki.

Klima i stanište

Rasprostranjena je u gotovo cijeloj Europi osim krajnjeg sjevera i krajnjeg juga, dijelovima Azije i Sjeverne Amerike. Raste na sjenovitim mjestima, na vlažnom, blago do umjereno kiselom tlu. Nalazimo je u šumama i šikarama, uz potoke i izvore od nizina pa i preko 2000 m nadmorske visine.

Etimologija

Latinsko ime roda Chrysosplenium složenica je od grčkih riječi chrysos (zlato) i splen (slezena). Ime vrste alternifolium označava listove smještene naizmjenično.

Na stranim jezicima nazivi su alternate-leaved golden saxifrage (eng.), Wechselblättrige Milzkraut, Gold-Milzkraut, Wechselblatt-Milzkraut (njem.), dorine à feuilles alternes, cresson doré, cresson de rocher (fr.), erba milza comune (tal.), premenjalnolistni vraničnik (slo.).

Žutina je klasificirana u rod kamenika (Saxifragaceae) koji broji preko 50 vrsta. Cvjetaju uglavnom na početku proljeća i sve su niskog rasta, narastu tek do 20 cm visine.

Upotreba

Jestiva je mlada nadzemna biljka u malim količinama. Beremo je krajem zime ili u rano proljeće te priređujemo kao salatu.[1]

Galerija fotografija

Podijeli