Grmolika heljda

Karakteristike

Grmolika heljda (Fallopia baldschuanica (Regel) Holub) je listopadna trajna biljka iz porodice dvornika (Polygonaceae). Povijuša je čije stabljike narastu do 15 m dužine. Mlade grane su rebrate i gusto bradavičaste. Listovi su svijetlozeleni, izduženo jajasti, dugi 2-9 cm, pri osnovi srcoliki, na vrhu tupo zaobljeni ili ušiljeni, nalaze se na peteljkama. Cvjetovi su sitni, promjera 6-8 mm, bijeli do bjelkastoružičasti, skupljeni po 3-7 u klasaste cvatove na vrhovima grana. Prašnika ima 8, pri osnovi su dlakavi. Cvate od srpnja do studenog. Plod je sjajni, crni oraščić dug oko 2 mm.

Medonosna je biljka, posjećuju je pčele koje sakupljaju nektar i pelud.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na području Azije (Kina, Tibet, Rusija, Uzbekistan, Afganistan, Pakistan). Prvi put se počela uzgajati u Kraljevskim botaničkim vrtovim u Kewu u Londonu krajem 19. stoljeća. Danas se smatra udomaćenom i invazivnom vrstom u dijelovima Europe te Sjeverne i Središnje Amerike. Raste uz rubove šuma, po šikarama, na zapuštenim mjestima.

Uzgaja se i kao ukrasna biljka, uglavnom za prekrivanje golih zidova ili za formiranje živih ograda. U svakom slučaju, potrebno joj je omogućiti potporanj. Razmnožava se sjemenom ili reznicama, brzo raste (godišnje oko 4 metra) i potrebno je pripaziti da ne preraste željene dimenzije jer lako izbjegne kontroli, a onda je se teško riješiti. Vrlo dobro podnosi orezivanje. Odgovara joj sunčano mjesto, no tolerira i polusjenovito. Otporna je na sušu i na hladne temperature.

Etimologija

Latinsko ime roda dano je u čast talijanskom botaničaru, anatomu i liječniku Gabrielu Falloppiu (1523. – 1562.). Ime vrste baldschuanica znači da potječe od mjesta Bol’dzhuan u Tadžikistanu. Sinonim vrste aubertii dano je u čast njemačkom botaničaru Louis-Marie Aubertu du Petit-Thouarsu (1758. – 1831.), koji je poznat zbog proučavanja orhideja na otočnim državama u jugozapadnom Indijskom oceanu (Madagaskar, Mauricijus, Réunion). Na stranim jezicima nazivi su russian vine, Bukhara fleeceflower, Chinese fleece-vine, silver lace vine (eng.), Schlingknöterich (njem.), renouée grimpante, renouée du Boukhara, renouée du Turkestan, vrillée du Turkesta (fr.), la viña del Tíbet, correquetepillo (špa.), grmasti slakovec (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga