Gospina papučica
Cypripedium calceolus
Karakteristike
Gospina papučica (Cypripedium calceolus L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna, okrugla, u gornjem dijelu kratko dlakava, malo povijena na vrhu, visoka 25-60 cm. Podanak je horizontalan, čvorast, debeo i okruglast. Listovi su naizmjenični, široko eliptični, dugi 5-13 cm, široki 3,5-7 cm, ušiljeni, cjelovitih i valovitih rubova, izražene paralelne nervature, na licu svijetlozeleni, na naličju plavkastozeleni i pahuljasto dlakavi, obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su dvospolni, krupni, ugodna mirisa, pojedinačni su ili ih rijetko ima dva ili više. Listovi ocvijeća su duguljasti i uski, dužine oko 5 cm, purpurnosmeđi. Medna usna je velika, duga 3-4 cm, napuhnuta, zlatnožuta s purpurnim mrljama u unutrašnjosti. Dva su plodna prašnika žute boje i crveno punktirana. Plodnica je valjkasta, obrasla sitnim dlačicama, duga oko 2-2,5 cm. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je tobolac koji sadrži mnogo vrlo sitnih sjemenki.
Stanište
Rasprostranjena je u većem dijelu Europe, u Aziji sve do Kine. Raste pojedinačno ili u manjim skupinama na humusnom tlu u polusjenovitim listopadnim šumama i na rubovima šuma pretplaninskog i planinskog pojasa. Strogo je zaštićena vrsta.[1]
Etimologija
Naziv roda Cypripedium potječe od grčkih riječi Kypris (Venera) i pedila (cipela) zbog sličnosti medne usne na cipelu. Ime vrste calceolus latinska je riječ za cipelu.[2] Na stranim jezicima nazivi su lady’s-slipper (eng.), Gelber Frauenschuh, Frauenschuh (njem.), sabot-de-Vénus d’Europe, soulier-de-la-Vierge, pantoufle de Notre-Dame (fr.), pianelle della Madonna, scarpetta di venere (tal.), lepi čeveljc (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
