Glatka dvoštitka

Karakteristike

Glatka dvoštitka (Biscutella laevigata L.) je trajna biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Stabljika je gola i razgranata u gornjem dijelu, u donjem dijelu drvenasta i prekrivena kratkim čekinjastim dlakama, visoka 15-50 cm. Listovi su skupljeni u rozetu, dugi su oko 12 cm, na stabljici su vrlo rijetki i mali, bez peteljke. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni u grozdaste cvatove. Građeni su od četiri žute, obrnuto jajolike latice, lapova čaške ima također četiri, prašnika je šest. Cvate od svibnja do srpnja. Plodovi su plosnate, okriljene komuške duge 5-10 mm, stoje u paru te izgledaju kao par naočala.

Od nekoliko opisanih podvrsta za stanište Velebita spominje se alpska mahunka (Biscutella laevigata ssp. laevigata).

Stanište

Rasprostranjena je u većem dijelu Europe. Raste na sunčanim i suhim livadama i pašnjacima pretplaninskih i planinskih područja.

Etimologija

Naziv roda Biscutella složenica je latinskih riječi bi (dvoje) i scutella (zdjelica) jer su plodovi po dvoje te izgledaju kao dvije zdjelice, kao dva štita ili kao naočale. Ime vrste laevigata znači gladak.^[1] Na stranim jezicima nazivi su buckler mustard (eng.), Glatt-Brillenschötchen, Glattfrüchtiges Brillenschötchen (njem.), biscutelle commune, lunetière lisse (fr.), biscutella montanina, occhi di Santa Lucia (tal.), hierba de los anteojos, herba de les llunetes (špa.), navadna šparnica (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
3. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Luboš Pechar
• Steinsplitter
• Isidre blanc