Dudovac Broussonetia papyrifera

Carstvo:
Red:
Rosales
Porodica:
Vrsta:
Broussonetia papyrifera
Sinonimi:
Morus papyrifera L.

Karakteristike

Dudovac ili japanski dud (Broussonetia papyrifera (L.) Vent.) je listopadno stablo iz porodice dudova (Moraceae). Naraste do 20 m visine tvoreći gustu i pravilnu krošnju. Deblo je promjera do 40 cm, kora je siva, u mladosti glatka, prekrivena lenticelama, kasnije postane isprugana. Mlade grančice su zelene, gusto dlakave, nasuprotnih pupoljaka. Korijenov sustav je jak i jako je razgranat, no plitak. Listovi su jednostavni, naizmjenični, mogu biti ovalni ili karakteristično duboko urezani na 3-5 režnjeva, kožasti, nazubljenih su rubova, nalaze se na dlakavim stapkama dugima 3-10 cm, veliki su 10-20 cm, široki 6-12 cm, na licu su tamnozeleni i grublje površine, naličje im je pustenasto bijelo. Cvjetovi su dvodomni, razlikujemo muške i ženske biljke. Muški cvjetovi su neugledni, imaju četiri prašnika, skupljeni u viseće rese duge 6-10 cm. Ženski cvjetovi imaju jednostavno ocvijeće, okruženi su zaštitnim ljuskama, plodnica je nadrasla i građena od 2 plodna lista, a cvjetovi su skupljeni u okruglaste cvatove promjera oko 2 cm. Cvatu u travnju i svibnju prije listanja. Njezin pelud je alergen. Plod je okruglast skupni plod, promjera 2-3 cm, crvenonarančast, nalazi se na dugoj peteljci, dozrijeva u rujnu.

Stanište

Prirodno je rasprostranjeno na području Azije (Kina, Japan, Koreja, Indija…). U Europu je unešen u 18. stoljeću kao ukrasna biljka te se udomaćila, kao i u Sjevernoj Americi i u dijelovima Afrike. Raste na svijetlim staništima, na svježim, prozračnim tlima bogatim dušikom i humusom te kisele reakcije. Invazivna je biljka koja jakim korijenom crpi vodu te spriječava rast okolnih biljaka. Otporna je na gradska onečišćenja i sušu, no mlade biljke osjetljive su na mraz. Razmnožava se generativno putem plodova te vegetativno pomoću izboja iz korijena. Brzog je rasta.

Etimologija

Latinski naziv roda Broussonetia dan je u čast francuskom prirodnjaku imena Pierre Marie Auguste Broussonet (1761. – 1807.). Ime vrste papyrifer znači onaj koji daje papir.[1] Na stranim jezicima nazivi su paper mulberry (eng.), Papiermaulbeerbaum, Papiermaulbeere, Japanischer Papierbaum (njem.), mûrier d’Espagne, mûrier de Chine, mûrier à papier (fr.), gelso da carta (tal.), morera del papel, mora turca (špa.), navadna papirjevka (slo.).

Upotreba

Jestivi su plodovi, ukusni su i slatki, a jestivi su i kuhani listovi.

U zemljama Azije uzgaja se kao industrijska biljka za dobivanje vlakna koje služi za izradu korpi a drvo služi za proizvodnju namještaja. Još prije 2000 godina služila je za proizvodnju prvih papira. Unutrašnji dio kore se miješao s vodom da bi se dobila pasta koja se sušila u tanke listove papira.

Galerija fotografija

Podijeli