Dud
Morus
Karakteristike
Dud ili murva (Morus) je rod listopadnih stabala koji zajedno sa smokvom pripada porodici dudova (Moraceae). Stabla narastu do 20 metara visine. Krošnja im je velika i razgranata, kod crnog duda i veća nego kod bijelog duda. Pupoljci imaju 3-6 ljusaka. Listovi su naizmjenični, jednostavni, zeleni, izraženih žilica i nazubljena ruba. Cvjetovi su dvodomni, skupljeni u viseće rese, muški su u dugim, ženski u okruglastim resama. Cvatu u svibnju. Dolaskom lipnja počinju se stvarati ukusni plodovi. Plod je sitan, skupljen s mnogo drugih sitnih plodića čime tvore krupniji okruglast ili valjkast plod.
Pčele sa duda sakupljaju pelud, te iz zrelih plodova sišu slatki sok. Listovima duda hrani se gusjenica dudovog svilca (Bombyx mori).
Latinsko ime roda Morus potječe od riječi morum, što je kod Rimljana bio naziv za plod duda ali i za kupine.[1] Imena vrsta nigra i alba znače crn i bijel.
Rod sadrži oko 15 vrsta od kojih su kod nas najznačajniji crni dud (Morus nigra) i bijeli dud (Morus alba).
Upotreba
Mladi listovi sakupljaju se u proljeće a dozreli plodovi početkom ljeta. Plodovi su ukusni, jedu se sirovi ili se prerađuju u džemove i sl, no jedino ih je teško brati i skladištiti te ih se iz tog razloga ne može naći na tržištu. Plodovi crnog duda više su sočniji od onih bijelog duda. Čaj od dudovih listova smanjuje šećer u krvi.
