Crna bunika Hyoscyamus niger

Carstvo:
Red:
Solanales
Porodica:
Vrsta:
Hyoscyamus niger
Sinonimi:
Hyoscyamus auriculatus Ten., Hyoscyamus pallidus Willd., Hyoscyamus syspirensis C. Koch, Hyoscyamus vulgaris Neck.

Karakteristike

Crna bunika (Hyoscyamus niger L.) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili razgranata, prekrivena je vunastim dlakama, naraste do 50 cm visine. Korijen je vretenast i dug. Listovi su jajasti i duguljasti, ušiljeni, duboko nazubljeni i dlakavi. Donji listovi su smješteni na peteljkama, gornji listovi su sjedeći i obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su gotovo sjedeći, nalaze se u pazušcima listova, skupljeni su u cvatove. Dvostrukog su ocvijeća. Čaška je zelena, vjenčić je nepravilan, smećkastožut, s velikom tamnom mrljom u sredini i prožet tamnoljubičastim ili crnim žilicama. Cvjetovi cvatu od lipnja do rujna. Pčele ih rado posjećuju, sakupljajući nektar i malo peluda. Plod je tobolac koji u dva pretinca nosi brojne sitne, smeđežute sjemenke.

Stanište

Prirodno raste na području gotovo cijele Europe. Raste pojedinačno ili u manjim skupinama na suhim i sunčanim mjestima, uz ceste i puteve, kao korov na njivama, na zapuštenim i neobrađenim zemljištima. Razmnožava se sjemenom.

Etimologija

Latinski naziv roda Hyoscyamus potječe od grčkih riječi hys (svinja) i kyamos (grah), literatura navodi podatak da je zbog toga što svinje rado jedu buniku ili jer je prema njima naročito otrovna. Ime vrste niger znači crn[1] , zbog nešto tamnijih cvjetova od srodne bijele bunike. Naš naziv bunika znači da kod čovjeka može izazvati bunilo. Na stranim jezicima nazivi su henbane, black henbane, stinking nightshade (eng.), Schwarze Bilsenkraut, Hexenkraut (njem.), Gusquiame noire (fr.), giusquiamo nero (tal.), beleño negro, hierba loca (špa.), meimendro (port.), črni zobnik (slo.).

Upotreba

Crna bunika je otrovna vrsta, simptomi su slični kao i kod velebilja (Atropa belladonna). Kod čovjeka izaziva halucinacije, a u prošlosti se upotrebljavala kao narkotičko sredstvo. Trovanja u životinja na ispaši su rijetka, životinje su otpornije na alkaloide bunike od čovjeka.[2]

Srodne vrste

Srodna joj je bijela bunika (Hyoscyamus albus) koja je jednako otrovna.

Galerija fotografija

Podijeli