Čileanska araukarija
Araucaria araucana
Karakteristike
Čileanska araukarija (Araucaria araucana (Molina) K. Koch) je zimzeleno stablo iz porodice Araucariaceae. Stablo naraste do 40 metara visine tvoreći tupo piramidalnu krošnja. Deblo je promjera do 1 metar, kora debla je siva i grubo ispucala u ljuskama. Grane su pršljenasto raspoređene, usmjerene prema gore, čak i donje grane koje su silazeće u luku teže usmjerenju prema gore. Listovi su debeli, kožasti, kruti i tvrdi, dugi 3-4 cm, široki 1-2 cm i u trokutastim segmentima spiralno okružuju grane, oštrog su ruba i bodljikavog vrha a osim grana prekrivaju i glavno deblo te ostaju na stablu 10-15 godina. Biljka je dvodomna što znači da postoje muška i ženska stabla. Muški cvjetovi su u grupama dugi oko 10-12 cm, ženski cvjetovi su pojedinačni. Ženski češeri su znatno veći od muških, dugi do 20 cm. Oprašuju se vjetrom a nakon oplodnje za dozrijevanje im je potrebno 18 mjeseci te nose oko 200 sjemenki. Češeri ispod svake ljuske imaju po jednu sjemenku, sjemenke su crvenosmeđe, izdužene i uske, duge oko 4 cm, široke oko 12 mm, nemaju krilca.
Stanište
Prirodno raste na manjem području Južne Amerike (Čile i Argentina) gdje su mu staništa područje Anda i mjesta iznad 1000 m nadmorske visine. U svom prirodnom staništu zaštićena je vrsta jer je ugrožena bilo zbog siječe ili vremenskih nepogoda (požarima, erupcijama vulkama, snježnim lavinama). Kod nas se uzgaja kao ukrasna biljka zbog egzotičnog izgleda. Odgovaraju joj hranjiva i dobro drenirana zemljišta s dovoljno vlage, otporna je na hladnoću do -15°C jedino je poželjno da ju ne pogode nagle promjene temperatura. Dugovječna je vrsta, zabilježeni su primjerci stariji više od 1300 godina.
Uzgoj
Čileanska araukarija je vrlo dekorativno stablo i veoma egzotičnog, neobičnog izgleda. Kod nas se rijetko sadi.
Biljci odgovara dobro drenirano, vlažno i lagano kiselkasto tlo. Raste dosta sporo. Odrasli primjerci toleriraju temperature do -20°C, no mlade biljke je potrebno zaštititi preko zime. Za uzgoj sjemenki potrebno je imati mušku i žensku biljku ali u našem podneblju rijetko dozrijeva i sjemenke stvara tek nakon više od 30 godina.
Etimologija
Latinsko ime vrste Araucaria te ime vrste araucana potječe od domorodačkog plemena Araucana koji su živjeli na području Anda.[1] Na stranim jezicima nazivi su monkey puzzle tree, monkey tail tree, Chilean pine (eng.), Chilenische Araukarie, Andentanne (njem.), araucaria du Chili, désespoir des singes (fr.), pino del Cile, albero della scimmia, araucaria del Cile (tal.), pehuén, piñonero, pino araucaria, pino chileno, pino de brazos (špa.), andska smreka, čilska araukarija (slo.).
Upotreba
Sjemenke su jestive, bogate su škrobom i proteinima. Može ih se pržiti i kuhati. Ugodnog su okusa, nalik na pinjole a veliki su kao badem (3 cm dugi, 1 cm široki).
Drvo je lagano, meko i dobre kvalitete.
