Cikas palma
Cycas revoluta
Karakteristike
Cikas palma (Cycas revoluta Thunb.) je trajna biljka iz porodice cikasovki (Cycadaceae). Stablo je razgranato, uspravno, može narasti do 7 metara visine. Listovi su skupljeni u rozetu na vrhu debla, dugi do 2 metra, široki do 20 cm, perasti, čine ih mnogobrojni tamnozeleni listići bodljikavog vrha dugi do 30 cm, na licu su tamnozeleni, naličje im je svjetlije. Dvodomna je biljka, razlikujemo muške i ženske vrste. Ženki cvatovi su kuglasto spljoštenog oblika, muški cvjetovi su na vrhu stabla u obliku dugačkih jajasto cilindričnih cvatova, nalik na uspravne češere. Ne cvate svake godine. Sjemenke su crvene, velike, malo spljoštene, mesnatog ovoja.
Stanište
Prirodno su rasprostranjene u južnom Japanu, kod nas se uzgaja u parkovima i vrtovima u primorskom području, ili kao sobna biljka u posudama u kontinentalnom dijelu.
Stanište treba biti sa dovoljno svjetlosti, premda zaštićeno od jakog i direktnog sunca. Zemlja treba biti šumska, bogata humusom, dobro drenirana, zalijevanje je ljeti potrebno obavljati redovito i obilnije. Zimi treba biti na svježem mjestu bez previše vlage, pogotovo ako su temperature niske. Ako se uzgaja na otvorenome, traži zaštićen, polusjenovit do sjenovit položaj. Ne podnosi hladne temperature niže od -5°C, generalno ju je zimi dobro držati na barem 15°C. Sporog je rasta, po jedan list stvori godišnje a treba joj 50-100 godina da dostigne punu veličinu. Za plodonošenje potrebno je da navrši 25-30 godina.
Ramnožavanje se vrši sijanjem sjemena u proljeće ili dijeljenjem početkom ljeta, tj. presađivanjem biljaka koje rastu uz matičnu biljku. Držati ih na toploj temperaturi dok se ne ustale.
Etimologija
Latinski naziv roda Cycas potječe od grčke riječi kykas što je bilo ime kod Teofrasta za neku etiopsku palmu.[1] Ime vrste revoluta znači natrag uvijen,[2] ukazuje na rubove listova. Naziv palma dan je samo zbog sličnosti biljke s pravim palmama, no nije u srodstvu s njima.
Na stranim jezicima nazivi su sago palm, king sago, sago cycad, Japanese sago palm (eng.), Japanischer Sagopalmfarn, apanische Palmfarn (njem.), sagoutier, sagou du Japon, cycas du Japon, petit rameau (fr.), cycas (tal.), palma sago, king sago, la cica, palma de iglesia, falsa palmera (špa.), sagu-de-jardim (port.), cikas palma, zavitolistni sagovec (slo.).
Upotreba
Od biljke se dobiva škrobnat proizvod imenom sago koji se proizvodi od nepotpuno zrelih plodova. Sjemenke su otrovne, njihova konzumacija u zemljama Azije povezana je sa Parkinsovom bolesti. Središnji dio sjemenki, korijen i stabljike se melje u prah i višestruko pažljivo ispire kako bi se otrovni dijelovi izvukli. Preostala smjesa se suši i kuha, koristi za pečenje palačinki, pudinga i drugo.
Galerija fotografija
Literatura
- Francesco Bianchini, Azzurra Carrara Pantano, (1980.), Sve o cvijeću – priručnik o uzgoju bilja (Il tuttoverde, guida alla coltivazione di piante e fiori), Ljubljana: Mladinska knjiga
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Paul Williams, (2007.), Neodoljive sobne biljke, Zagreb: Mozaik knjiga
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster