Bijeli grab
Carpinus orientalis
Karakteristike
Bijeli grab ili bjelograb (Carpinus orientalis Mill.) je listopadni grm ili stablo iz porodice breza (Betulaceae). Niskog je rasta, naraste do 10 m visine. Korijenski sustav je dobro razvijen. Kora je u mladosti tamnosmeđa i glatka, kasnije postane siva. Grančice su tanke, tamnosmeđe, prekrivene svijetlim lenticelama, malo dlakave. Pupoljci su mali, dugi tek oko 2-3 mm, svijetlosmeđi, prekrivena ušiljenim ljuskama, dlakavi, postrani pupovi su naizmjenični. Listovi su izduženo jajasti, dvostruko nazubljeni, na osnovi zaobljeni, dugi 3-6 cm, široki 1-3 cm, nalaze se na peteljci dugoj 5-8 mm. Cvate u travnju i svibnju. Cvatovi su gusti, dugi 3-8 cm, široki oko 3 cm, nalaze se na 1-2 cm dugoj dršci. Muški cvjetovi su okruglaste rese duge oko 3-6 cm, ženska su kraće, sivodlakave. Plod je jednosjemeni svijetlosmeđi, spljošteni, rebrasti oraščić dug oko 3-5 mm, okružen trouglastim, nazubljenim listom dugim 1-2 cm, mnogo takvih plodića skupljeno je u oko 3-8 cm duge nakupine.
Stanište
Rasprostranjeno je na području jugostične Europe i jugozapadne Azije. Raste na područjima mediteranske i submediteranske klime, raste u šikarama. Zbog dobro razvijenog korijena, sadi se radi pošumljavanja ogoljelih područja i spriječavanja erozije. Može ga se uzgajati kao živu ogradu, dobro podnosi orezivanje. Razmnožava se sjemenom, sporog je rasta. Uzgaja se i kao bonsai drvo.
Etimologija
Latinsko ime roda Carpinus složenica je od keltskih riječi karr (drvo) i penne (glava), bilo je staro ime za grab kod Rimljana. Prema drugom izvoru potječe od grčke riječi karpinos (plodonosan). Ime vrste orientalis znači istočni. Na stranim jezicima nazivi su oriental hornbeam (eng.), Orientalische Hainbuche (njem.), charme d’Orient (fr.), carpino orientale, carpinella (tal.), carpe oriental (špa.), kraški gaber (slo.).
Prvi je vrstu opisao engleski botaničar Philip Miller (1691. – 1771.).
Upotreba
Drvo je tvrdo, nalazi primjenu u stolarstvu.
Galerija fotografija
Literatura
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
