Austrijski zmijak
Scorzonera austriaca
Karakteristike
Austrijski zmijak (Scorzonera austriaca Willd.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, jednostavna, izbrazdana, plavkastozelena, gola ili malo dlakava, ima 1-2 razmaknuta ljuskava listova, visoka 5-45 cm. Na ozlijeđivanje izlučuje bijeli mliječni sok. Listovi su prizemni, plavkastozeleni, linearni, cjelovitih i valovitih rubova, suženi u peteljku, goli ili malo dlakavi, dugi su 10-35 cm, široki do 2,5 cm. Cvjetovi su dvospolni, svijetložutih i jezičasti, na vrhu imaju 5 zubaca, skupljeni su u pojedinačne glavice. Ovoj cvata je gol, duguljasto jajasto zvonast, dužine 1,5-2,5 cm, listići su većinom izduženo trokutasti, raspoređeni u više redova poput crijepova na krovu, kožastog su ruba i tamnijeg vrha. Prašnika ima 5. Cvate u travnju i svibnju. Plod je ahenij s dužim papusom.
Stanište
Rasprostranjen je u južnoj i srednjoj Europi. Raste na sunčanim i polusjenovitim staništima, na toplim i suhim tlima. Strogo je zaštićena biljka.[1]
Etimologija
Latinsko ime roda Tragopogon potječe od grčkih riječi tragos (koza) i pogon (brada), zbog papusnih dlaka koji podsjećaju na bradu. Također kao i naš naziv, ime je dobila zbog cvjetova koji sliče kozjoj bradi kad su zatvoreni.[2] Na stranim jezicima nazivi su Österreicher Schwarzwurzel (njem.), scorzonère d’Austriche (fr.), scorzonera barbuta (tal.), avstrijski gadnjak (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
