Žuto baloče
Gagea lutea
Karakteristike
Žuto baloče ili žuti pasji luk (Gagea lutea (L.) Ker Gawl) je trajna biljka iz porodice ljiljanovki (Liliaceae). Najčešća je vrsta u svom rodu na našem području. Iz male lukovice stvara pojedinačne stapke do 30 cm visine. Listovi su duguljasti, ušiljeni, cjelovitog ruba, jedan list je prizeman a na stabljici su još dva lista ispod cvata. Cvjetovi su sa šest žutih, duguljastih latica kojima tvore oblik zvjezdice, pojedinačni su ili ih ima 2-7, stvaraju se na uspravnim, dugim i golim stapkama koje su razgranate iz pojedinačne stabljike. Počinju cvjetati već u ožujku čime je žuto baloče jedna od prvih proljetnih, šumskih cvjetnica. Prašnika ima 6, upola su kraći od latica i okružuju tučak zelenkaste njuške. Plod je kapsula podijeljena u tri dijela sa svijetlosmeđim sjemenkama koje raznose mravi.
Stanište
Biljka je rasprostranjena na području gotovo cijele Europe izuzev krajnjeg sjevera te u Aziji na Kavkazu i u Sibiru. Raste na svježim i vlažnim, hranjviim, rastresitim tlima neutralne do umjereno kisele reakcije. Staništa su joj vlažna mjesta svijetlih listopadnih šuma, šumske čistine, rubovi šuma, pašnjaci, obale rijeka i potoka, raste uz puteve nizina i planina do 1500 m nadmorske visine.
Etimologija
Latinsko ime roda Gagea dan je u čast engleskom botaničaru Sir Thomasu Gageu (1781. – 1820.). Ime vrste lutea dolazi od luteus i znači žut.[1] Na stranim jezicima nazivi su yellow star of Bethlehem (eng.), Wald-Gelbstern (njem.), gagée jaune, ornithogale jaune (fr.), cipollaccio stellato (tal.), rumena pasja čebulica (slo.).
Upotreba
Jestiva je lukovica, premda je mala i neizdašna može poslužiti u oskudici hrane. Jede se kuhana, sadrži mnogo škroba.[2] [3]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- http://www.luontoportti.com/suomi/en/kukkakasvit/yellow-star-of-bethlehem
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga