Žuti lišaj
Xanthoria
Karakteristike
Žuti lišaj (Xanthoria spp.) je vrsta lišajeva iz carstva gljiva (Fungi) koju vrlo često nalazimo oko sebe. Raste na stablima, kamenima, zidovima i drugdje. Na stablu ne žive kao paraziti jer korijenjem ne prodiru pod koru, već žive kao epifiti (grč. epi – na, phyton – biljka). Rastu na sunčanim mjestima bogatima dušikom, npr. na morskim stijenama gdje morske ptice izmetom prekrivaju stijene a isto tako i na raznim ljudskim tvorevinama kao pročeljima kuća koje su također od lokalnih ptica prekrivene izmetom, što im pogoduje u razvoju. Žuti lišaj široko je rasprostranjen u gotovo cijelom svijetu. Sporo raste no živi jako dugo.
Lišajevi su indikatori čistog zraka, no ipak velike količine lišajeva na stalbu smatraju se da mogu činiti štetu biljci.
Kao i svaki drugi lišaj tvori ga gljiva (koja formira tijelo lišaja – vidljiva plitko udubljena ispupčenja na površini gdje gljiva stvara spore), te jednostanične zelene alge. Gljiva algi omogućuje pristup vodi i mineralima a zauzvrat alga prenosi gljivi hranjive tvari preko fotosinteze.
Vanjski sloj lišaja su hife od gljiva koje štite talus (vegetativno tijelo) od gubitka vode isparavanja. Na sunčanim mjestima talus je puno deblji čime se alga štiti od prejakog svjetla, dok je na mračnim mjestima talus tanak. Boja, koja varira od žute do narančaste, dolazi od pigmenta parietina, supstance koju izlučuje gljiva. Više parietina nalazi se na lišajevima koje su dugo izložene sunčevom svjetlošću te su one jarko žute boje, dok su lišajevi na mračnom mjestu i mjestima gdje ima puno vlage zelenkastog tona.
Postoji ih nekoliko vrsta:
- Xanthoria parietina – Latinsko ime parietina znači na zidovima.[1] Najčešća je vrsta od svih Xanthoria. Prvi ju je 1753. opisao Carl Linnaeus i nazvao ga Lichen parietinus čime je sve lišajeve strpao u isti rod Lichen.
- Xanthoria elegans – ispupčena tijela puno su duža, te lišaj može izgledati kao mali koralj.
Upotreba
U prošlosti se, zbog mišljenja da biljke koje su izgledom slične određenoj tegobi također nju i liječe, koristila u narodnoj medicini za tretiranje žutice. Moderna saznanja takve tretmane odbacuju no smatra se da žuti lišaj posjeduje antivirusna svojstva čime se čini pogodna za tretiranje gripe.
Može se koristiti kao prirodno bojilo za dobivanje žute i smeđe boje.
