Šumska koraljuša
Corallorhiza trifida
Karakteristike
Šumska koraljuša ili koraljka (Corallorhiza trifida Châtel.) je trajna zeljasta biljka iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Stabljika je jednostavna, uspravna, žućkastozelena, kasnije crvenkastosmeđa, tanka, gola, tanka, glatka i mesnata, visoka do 25 cm. Podanak je razgranat, žućkastobijel, mesnat. Pravi listovi nedostaju, no pri osnovi se nalaze 2-7 ljuskasta, prilegla listića. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, mali, zelenkastožuti, skupljeni po 4-12 u rahle cvatove na vrhu stabljike. Listovi ocvijeća su žućkastozeleni ili smeđe nahukani, dugi 3-6 mm. Medna usna je trodijelna, duga 2-3 mm, u sredini bijela i u dnu prekrivena crvenim pjegicama. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je viseći tobolac koji sadrži mnogobrojne sitne sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u gotovo cijeloj Europi, u većem dijelu Azije i u Sjevernoj Americi. Raste pojedinačno ili u skupinama u listopadnim i miješanim šumama do pretplaninskog pojasa. Strogo je zaštićena biljka.[1]
Etimologija
Latinski naziv roda Corallorhiza potječe od grčkih riječi koralion (koralj) i rhiza (korijen), zbog koraljnog izgleda podanka. Ime vrste trifida znači trodijelan.[2] Na stranim jezicima nazivi su early coralroot, northern coralroot, yellow coralroot (eng.), Korallenwurz (njem.), coralline, la racine de corail, corallorhize trifide (fr.), coralloriza trifida (tal.), raíz de corral (špa.), trokrpi koralasti koren (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga