Stjenoviti kameničak Petrorhagia saxifraga

Carstvo:
Red:
Caryophyllales
Vrsta:
Petrorhagia saxifraga
Sinonimi:
Dianthus saxifragus L., Gypsophila rigida L., Kohlrauschia saxifraga (L.) Dandy, Tunica saxifraga (L.) Scop.

Karakteristike

Stjenoviti kameničak (Petrorhagia saxifraga (L.) Link) je trajna zeljasta biljka iz porodice karanfila (Caryo). Busenastog je rasta, stabljike su jako razgranate od osnove, tanke, uspravne ili uzdižuće, pri dnu odrvenjele, visoke do 50 cm. Podanak je puzajuć, drvenast. Listovi na stabljici su rijetki, nasuprotni, usko linearni, dugi 6-10 mm, široki tek oko 0,5 mm. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, veliki do 1 cm, rastu na vrhovima uspravnih stapki skupljeni u rahle cvatove. Vjenčić čine 5 slobodnih, međusobno razmaknutih, bijelih ili svijetloružičastih latica koje su tamnoljubičastih žilica u unutrašnjosti. Čaška je cjevasto zvonasta, gola, okružena sa 2-5 zelenkastih ili blijedo crvenkastih ljuski. Prašnika je 10. Cvate od lipnja do rujna. Plod je kapsula velika 5-6 mm, otvara se sa 4 zupca, sadrži crnkastosmeđe, bradavičaste sjemenke duge oko 1-,15 mm.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi te u jugozapadnoj Aziji. Raste obično u velikim skupinama na sunčanim, toplim i suhim staništima, na plitkim, karbonatnim tlima. Nalazimo je na nasipima, u pukotinama stijena, na zidovima, uz puteve i ceste, od nizina do pretplaninskog područja.

Etimologija

Naziv roda Petrorhagia potječe od grčke riječi petros (kamen), zbog kamenitih staništa. Ime vrste saxifraga potječe od latinskih riječi saxum (stijena, kamen) i frangere (lomiti) također prema straništu, voli “lomiti” stijene i kamena, tj rasti između njih. Na stranim jezicima nazivi su tunic-flower (eng.), Steinbrech-Felsennelke, Gewöhnliche Felsennelke (njem.), oeillet saxifrage (fr.), garofanina spaccasassi (tal.), navadna haljica (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli