Sobna lipa Sparrmannia africana

Carstvo:
Red:
Malvales
Porodica:
Vrsta:
Sparrmannia africana

Karakteristike

Sobna lipa (Sparmannia africana L.f.) je zimzeleni grm ili niže stablo iz porodice lipa (Tiliaceae). Stabljike su razgranate, narastu do 6 metara visine, te idu do 4 m u širinu. Grančice su gusto prekrivene žljezdastim dlakama. Listovi su naizmjenični, veliki, dugi do 20 cm, svijetlozeleni, dlakavi, srcolike osnove, ušiljenog vrha, nepravilno nazubljenih rubova, nalaze se na dugoj peteljci. Cvjetove su dvospolni, pojedinačni, krupni, promjera do 3,5 cm, skupljeni u guste grozdaste cvatove. Čine ih bijeli vjenčić i mnogobrojni žutocrveni prašnici na do 1 cm dugim prašničkim nitima. Plod je oko 2 cm velika kapsula prekrivena čekinjastim dlakama, sadrži tamnosmeđe sjemenke.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na samom jugu Afrike gdje raste na vlažnim mjestima uz potoke i rijeke, na rubovima šuma. Kod nas se uzgaja kao sobna biljka, u ukrasnom loncu naraste znatno niža. Razmnožava se sjemenom i vršnim reznicama. Stanište treba biti svijetlo i sunčano do polusjenovito. Zemlja treba biti dobro drenirana i plodna. Minimalna sobna temperatura zimi ne bi smjela ispod 7°C. Brzog je i bujnog rasta. Zalijevanje u proljeće i ljeti treba biti obilno, dok zimi treba vršiti štedljivo no izbjegavati sušenje korijenove bale. Osjetljive osobe trebale bi paziti prilikom diranja biljke, jer njezine dlačice mogu prouzročiti dermatitis.

Etimologija

Latinsko ime roda Sparrmannia dano je u často švedskom botaničaru Andersu Sparrmannu (1748. – 1820.) koji je zaslužan za prijenos biljke 1778. godine u Europu. Ime vrste africana ukazuje na porijeklo. Na stranim jezicima nazivi su African hemp, African linden (eng.), Kapländische Zimmerlinde (njem.), canapa africana, tiglio africano (tal.), sobna lipa (slo.).

Rod sadrži 2-12 vrsta ovisno o autorima, ova vrsta jedina je biljka u uzgoju kod nas.

Galerija fotografija

Podijeli