Skadarska očist

Karakteristike

Skadarska očist, grčki planinski čaj ili kotrižnjak (Sideritis scardica Griseb.) je višegodišnja planinska biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je četvrtasta, u donjem dijelu odrvenjela a u gornjem dijelu razgranata, srebrnozelene je boje, visoke 20–60 cm. Listovi su sivozeleni , uski, lancetasti, malo nazubljeni, nalaze se na kratkim peteljkama, na obje strane su obloženi finim dlačicama. Cvjetovi su sitni, žute boje, skupljeni u zbijene klasiće. Cvate od lipnja do kolovoza. Cijela biljka je ugodno aromatičnog mirisa.

Stanište

Raste samo na Balkanskom poluotoku, najčešće je možemo naći u Albaniji, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i sjevernoj Grčkoj. Raste na nadmorskim visinama od oko 1 000 do 2 200 m, prilagođena je suhim, kamenitim i vapnenačkim tlima. Tolerantna je na sušu i hladnoću, izdrži temperature do -22 °C. Može se uzgajati na sunčanim, dobro dreniranim lokacijama poput kamenjara na južnim padinama.

Razmnožava se sjemenom koje se sije početkom proljeća u zaštićenim uvjetima ili kad zatopli na otvorenom od svibnja. Sjeme se položi na površinu tla jer traži svjetlo za klijanje, stoga je potrebno samo zaliti bez pokrivanja.

Etimologija

Latinski naziv roda Sideritis potječe od starogrčkog sideritis (željezo), jer se u antičko doba biljka koristila za liječenje rana od oružja, a ratnici su je pili prije bitke radi jačanja hrabrosti i snage. Ime vrste scardica potječe od Scardus što je latinsko ime za Šar planinu koja se nalazi u južnom dijelu Kosova i sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije a poznata je po staništu biljke. Na stranim jezicima nazivi su Greek mountain tea (eng.), šarplaninski čaj (sr.).

Upotreba

Listovi, gornji dijelovi biljke i cvjetni vrhovi koriste se kao čaj. Ugodnog su okusa a sadrže mnogo sluzi, eteričnog ulja, trjeslovina i malo šećera. Imaju blagotvorno djelovanje kod prehlade, respiratornih tegoba, problema s probavom, jačanja imuniteta te smirivanja stresa i blage anksioznosti.

Galerija fotografija

Literatura

1. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec

Autorska prava fotografija

• Daderot (CC0)
• Rumen Evtimov (CC BY 3.0)
• Krzysztof Ziarnek (CC BY-SA 4.0)
• Krzysztof Ziarnek (CC BY-SA 4.0)
• Krzysztof Ziarnek (CC BY-SA 4.0)