Ratibida
Ratibida columnifera
Karakteristike
Ratibida (Ratibida columnifera (Nutt.) Wooton & Standl.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljike su uspravne, tanke, razgranate od osnove i narastu do 90 cm visine. Listovi su naizmjenični, dugi 7-10 cm, duboko urezanih, tankih, kopljastih plojki i nalaze se na peteljkama. Cvjetovi su pojedinačni, dvospolni, veliki do 5 cm, rastu na vrhovima dugih, uspravnih stapki. Cilindričnog oblika i okruženi obješenim žutocrvenim vjenčićem koji cvijetu daje izgled sombrera. Cvatu od lipnja do rujna i posjećuju ih pčele i leptiri. Plod je ahenij.
Stanište
Prirodno raste na području Sjeverne Amerike, na prerijama i livadama Kanade, SAD-a i sjevera Meksika. Kod nas je u posljednje vrijeme sve popularniji njen uzgoj kao ukrasne biljke u cvjetnjacima.
Ratibida je smještena u rod cvjetnica koji trenutno sadrži sedam službeno prihvaćenih biljaka. Opisao ga je 1818. francuski polihistor Constantine Samuel Rafinesque (1783. – 1840.) koji je često biljkama davao imena bez objašnjenja, te je tako i značenje ovog roda danas nepoznato. Ime vrste columnifera odnosi se na izgled cvijeta.
Uzgoj
Iako se može sijati direktno na otvoreno, mi smo sjeme sijali na zaštićeno mjesto u teglice početkom proljeća i kada su presadnice malo narasle presadili smo ih u vrt. Klijavost je visoka, sjemenke prokliju za 7-10 dana i male biljke brzo rastu. Odgovara im stanište punog sunca, dobro drenirano, neutralno ili blago alkalno tlo. Biljke su otporne na sušu te ih nije potrebno zalijevati za vrijeme vrućih ljeta. Cvjetovi procvatu prve godine i cvatu kroz dugo razdoblje. Potrebno ih je sijati u gustim skupinama, u protivnom se biljke čak i u fazi intenzivne cvatnje slabo primijećuju. Biljke će se samostalno zasijati ukoliko im ne odrežemo cvjetne glavice.
Upotreba
Od listova i cvjetnih glavica može se raditi čaj koji djeluje kao analgetik kod bolova glave, trbuha i groznice.[1]
