Pužarka Isopyrum thalictroides

Carstvo:
Red:
Ranunculales
Porodica:
Vrsta:
Isopyrum thalictroides
Sinonimi:
Isopyrum album Dulod., Isopyrum thalictrifolium Gilib

Karakteristike

Šumska pužarka (Isopyrum thalictroides L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Stabljika je nerazgranata ili razgranata u gornjem dijelu, uspravna, niskog rasta, visoka 10-30 cm visine. Razvija se iz tankog, površnog, polegnutog i krhkog rizoma. Listovi su plavkastozeleni, nalaze se na dugačkim peteljkama 5-10 cm dužine, dvostruko su trodjelni, jajastih režnjeva. Gornji listovi imaju dva kratka palistića. Cvate od ožujka do svibnja nježnim, malim cvjetovima čije ocvijeće se sastoji od 5 bijelih latica i unutar njega nalazi se više od 20 prašnika i najčešće 2 tučka. Cvjetovi rastu pojedinačno u pazušcu gornjih listova i također se nalaze na dugim peteljkama, promjera su oko 1-2 cm. Oprašuju se insektima, obično pčelama i osama. Nakon uspješne oplodnje dozrijevaju po strani spljošteni, oko 10 mm dugi plodovi. Sjemenke su male, duge oko 3 mm, naborane i jajolikog oblika.

Stanište

Raste na području srednje i južne Europe i jugozapadne Azije. Nalazimo je na polusjenovitim i sjenovitim, vlažnim staništima listopadnih šuma i šikara od nizina do 1200 metara nadmorske visine. Razmnožavanje je moguće sjemenom ili dijeljenjem.

Etimologija

Latinsko ime roda Isopyrum složenica je od starogrčkih riječi isos (jednak) i pyrum (pšenica), zbog sličnost sjemenki sa zrnima pšenice.[1] Ime vrste thalictroides ukazuje na sličnost listova s biljkama roda Thalictrum. Na stranim jezicima nazivi su Wiesenrauten-Muschelblümchen (njem.), isopyre faux-pigamon (fr.), sopiro comune (tal.), navadna polžarka (slo.).

Vrstu je prvi opisao Carl Linnaeus 1753. godine u glasovitoj publikaciji Species Plantarum.

Upotreba

Zbog sadržaja alkaloida biljka nije za oralnu konzumaciju.

Galerija fotografija

Podijeli