Pupavac Upupa epops

Carstvo:
Koljeno:
Chordata
Red:
Bucerotiformes
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Upupa epops

Karakteristike

Pupavac božjak (Upupa epops L.) je ptica iz porodice pupavca (Upupidae). Tijelo mu je svijetlosmeđe do crvenkastosmeđe, krila i rep su crne boje, a na repu su izražene bijele poprečne linije. Glava mu je crvenkastosmeđa, u stražnjem dijelu ima veliku kukmu čiji vrhovi su crnih pruga. Kljun je dugačak i tanak, malo savijen.  Velika je oko 30 cm, kada raširi krila mjeri oko 45 cm. Teži 50-90 grama. Noge su sive i kratke. Mužjak i ženska nemaju izražene razlike. Mlade ptice imaju kratki kljun i slabije su izraženih boja. Let im je valovit, snažno zamahuju krilima i imaju isprekidane stanke.

Hrani se raznim kukcima, crvima, paucima i malim kralježnjacima. Jezik im je kratak i njime ne može hranu prilijepiti da ju unese u usta, već nakon što plijen usmrti udarcem o zemlju, baci ga u zrak, otvori kljun i proguta.

Jedini je živući predstavnik svog roda i porodice pupavca (Upupidae)i toliko je jedinstven da se ne može zamijeniti za drugu vrstu, no opisano je 9 podvrsta koje se razlikuju po veličini i boji.

Stanište

Rasprostranjena je ptica u Europi, Aziji i sjevernoj Africi, te na otoku Madagaskaru. Kod nas je ptica selica koja prije nego što zahladi otputuje u toplije krajeve. Gnijezdi se u dupljama starih stabala i u šupljinama zidova. Ženka leže 2-9 jaja na kojima sjedi oko 15 dana. Neke ptice nanose u gnijezdo konjsko gnojiivo koje miješaju s vlatima i sjienom, zbog toga poprimaju ptice neugodan miris. Također kada se ptica nađe u opasnosti izlučuje smrdljivu izlučevinu iz žlijezdi na trtici. Strogo je zaštićena vrsta.[1]

Etimologija

Latinsko ime roda Upupa nije, kao što to obično biva, grčkog porijekla, već je onomatopeja kojom se oponaša glasanje ptice. Na stranim jezicima poznat je kao hoopoe (eng.), Wiedehopf (njem.), huppe fasciée (fr.), upupa (tal.), abubilla (špa.), poupa-eurasiática (port.), smrdokavra, vodeb, vdab (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli