Poljska oštrica
Oxytropis campestris
Karakteristike
Poljska oštrica (Oxytropis campestris (L.) DC.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljika je prekrivena dlakama, naraste 20-50 cm visine. Rizom je kratak. Listovi su u rozeti, složeni su, neparno perasti, dugi 8-40 cm, čine ih 10-15 para listića koji su jajasto lancetasti, dugi 5-15 mm, široki 2-4 mm, dlakavi, na vrhu ušiljeni ili tupi te imaju bodljicu, osnova im je zaobljena. Cvjetovi su dugi oko 1,5 cm, skupljeni po 5-10 u uspravne, glavičaste ili izdužene cvatove, nalaze se u pazušcima listova. Čaška cvijeta je cjevasta, prekrivena dlačicama, vjenčić je kremastožut ili rijeđe plavkastoljubičast. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je jajolika mahuna duga oko 1,5.2 cm, široka 6-8 mm, napuhnuta i prekrivena dlakama, sadrži mnogobrojne bubrežaste sjemenke. Dozrijeva od srpnja do rujna.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i Sjeernoj Americi. Raste na sunčanim staništima, na kiselom i propusnom tlu siromašnim dušikom u planinskom pojasu.
Etimologija
Naziv roda Oxytropis potječe od grčke riječi tropis (kljun lađe), jer je čunić leptirastog cvijeta zaoštren. Ime vrste campestris znači poljski.[1] Na stranim jezicima nazivi su field locoweed, yellow milk-vetch (eng.), Alpen-Spitzkiel, Gewöhnlicher Spitzkiel (njem.), oxytropis des Alpes, oxytropis des champs (fr.), astragalo villoso (tal.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost
