Polegnuti žutak
Sibbaldia procumbens
Karakteristike
Polegnuti žutak (Sibbaldia procumbens L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Stabljika je polegnuta, razgranata, dlakava, niskog rasta, naraste do 15 cm. Listovi su u rozeti, nalaze se na peteljkama dugim oko 7 cm, trodijelno su razdijeljeni, na vrhu imaju 3 zupca, na licu su plavkastozeleni, rijetko dlakavi, na naličju su svjetliji, po rubu dlakavi. Cvjetovi su dvospolni, promjera 5-7 mm. Čaška je u dva reda s ukupno 10 zelenih listića koji su veći od listića vjenčića, vjenčić ima 5 malenih žutih listića dužine tek oko 1-2 mm. Prašnika ima 5, antere su žute. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je ahenij, ima ih obično 2-5, jajoliki su, goli, sjajni, tamnosmeđi, dugi oko 1 mm.
Stanište
Rasprostranjena je u dijelovima Europe uključujući krajnji sjever i Island, u srednjoj i sjevernoj Aziji, Sjevernoj Americi. Raste u planinskom pojasu na vlažnom i humusnom tlu.
Etimologija
Naziv roda dan je prema škotskom liječniku Sir Robertu Sibbaldu (1641. – 1722.). Ime vrste procumbens znači ležeći.[1] Na stranim jezicima nazivi su creeping sibbaldia (eng.), Alpen-Gelbling( njem.), sibbaldie à tiges couchées, sibbaldie couchée (fr.), sibbaldia strisciante (tal.), žoltec (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost
