Plemenita periska

Karakteristike

Plemenita periska (Pinna nobilis L.) je školjkaš iz porodice lepezastih školjki (Pinnidae). U moru je zabodena uspravno s vrhom zakopanim u sedimentu, dok se kućište izdiže izvan sedimenta za otprilike jednu do dvije trećine. Može biti dugačka 60-120 cm. Kućište je veliko, s oštrim prednjim dijelom i ravno odsječenim ili polukružnim zadnjim dijelom. Gornji i donji rub su ravni, a školjka može gotovo potpuno zatvoriti stražnji otvor zahvaljujući mišićima.Vanjski dio ima oko 20 rebra na kojima se nalaze ljuskice ili kratki bodlji. Mladi primjerci i dijelovi školjke odraslih imaju jasne prstenove na prednjem dijelu. Vanjski sloj školjke, može biti boje narančasto smeđe ili crveno smeđe boje, unutrašnjost je sedefast.

Stanište i ugroženost

Rasprostranjena je duž cijelog Sredozemlja. Najčešće se nastanjuje u obalnim područjima, posebno gdje ima morske trave u pjeskovitom supstratu, na dubinama od tri do deset metara. Međutim, može se pronaći i na većim dubinama, čak do 60 metara. Traži čistu vodu, dobar svjetlosni intenzitet i blagu, ravnomjernu struju.

Životni vijek im je do 50 godina. Unutrošnjost njene šupljine nastanjuje mali rak čuvarkuća, koji obavlja ulogu njezinog čuvara, upozorava je na nadolazeću opasnost i tada je potiče na zatvaranje svojih ljuštura.

Zbog prekomjernog ribolova, unatoč zabrani još od 1977. godine, te zbog onečišćenja obalnih područja Sredozemlja postala je sve rjeđa. Dodatno, zbog parazita Haplosporidium pinnae prolazi kroz masovna umiranja te je samo zbog tog zabilježen pomor od čak 99% populacije. Zbog navedenog, kritično je ugrožena i stoga strogo zaštićena vrsta te je zabranjeno hvatanje, uznemiravanje i druge aktivnosti koje bi ugrozile njezin opstanak.

Prehrana

Plemenita periska svoju prehranu bazira na zooplanktonu i fitoplanktonu, mikroskopskim organizmima koji lebde u morskom okolišu. Pomoću škrga koji joj služe kao filter, efikasno čisti morsku vodu od ovih sitnih organizama. Ovim procesom pomaže održavanju čistoće i ravnoteže u lokalnom ekosustavu, što značajno pozitivno utječe na okoliš. Svakodnevno filtrira i do 2000 litara mora.

Galerija fotografija

Autorska prava fotografija

• Arnaud Abadie (CC BY 2.0)
• Ato 01 (CC BY-SA 4.0)
• Holger Krisp (CC BY 3.0)
• Marinko Babić (CC BY-SA 4.0)