Paracelsus 1493-1541


Paracelsus (1493-1541)

Renesansi botaničar, liječnik, alkemičar i astrolog. Zbog pobunjeničkog karaktera i revolucionarnih metoda liječenja nazvan je Lutherom medicine. U liječenju je upotrebljavao biljke ali također i metale (živa, bakar, željezo, srebro, sumpor).

Biografija

Rodio se kao Phillip von Hohenheim u selu Einsiedeln pokraj Zuricha. Otac mu je bio njemački kemičar i liječnik. Majka mu je umrla kada je imao devet godina. Obiteljske prilike mu nisu bile najbolje, no otac mu je prenosio liječnička znanja koliko je znao. Kasnije su se preselili u Austriju gdje je Paracelsus u lijevaonicama stekao iskustva s metalima.

Sa 16 godina pisao je sveučilište u Baselu gdje je studirao medicinu, kirurgiju i alkemiju.
Smatra se da je na sveučilištu u talijanskoj Ferrari stekao doktorat te svoje ime tada promijenio u Paracelsus , što znači ‘onaj koji je do Celsusa’.  Aulus Cornelius Celsus je bio rimski enciklopedist u prvom stoljuću koji je poznat po svojem djelu De Medicina, što je najznačajnije djelo medicinskih znanja u rimsko toba a smatra se jedinim sačuvanim odjeljkom puno veće enciklopedije.

Putovao je po cijeloj Europi i u Aziji sve do Indije i Tibeta gdje je želio učiti od svakoga, bila osoba akademski obrazovana ili baba vračara, pljačkaš ili skitnica. Dodatno iskustvo i praktično znanje prikupio je liječnik liječeći rane u nekoliko plaćenićkih vojski.

Kada se vratio bio je nadaleko poznat i pozvan je u Basel kako bi izliječio Erazma Roterdamskog. Zahvaljujući uspješnom izliječenju i Erazmovoj preporuci postavljen je za gradskog liječnika i proglašen doktorom medicine te dobio pravo predavanja na tamošnjem sveučilištu.

Svoje poduke držao je na njemačkom umjesto na latinskom te je na predavanja pozivao obične ljude kako bi znanje prenio čim većem broju ljudi. Također je na predavanjima nosio alkemičkarsku pregaču umjesto akademske haljine čime je ljutio svoje kolege.
Javno je spalio Avicenin Canon medicinae što je tada bio autoratitivan udžbenik za liječnike, također je odbacio medicinsku tradiciju koja je potekla od Galena. Imao je običaj izrugivati se tradicionalnim liječnicima i njihovim konvencionalnim metodama. Smatrao je da treba istraživati i eksperimentirati a ne slijediti zastarjela znanja. Svojim ponašanjem naljutio je poglavarnike i morao je napusiti Basel.

Smatrao je da otrovne supstance u velikim dozama mogu biti pozitivne u malima, što je demonstrirao na primjeru magnetizma i statičnog elektriciteta gdje je mali magnet mogao privući velike metale. Poznata je njegova izreka ‘samo doza čini otrov‘.
Svojim znanjem kemije i minerala počeo je liječiti ljude prvi puta na današnji znanstveni pristup.  Cinku je dao ime a sifilis je liječio živom. Smatrao je da određene bolesti imaju uzroka u psihološkim problemima, za što mu moderna psihologija odaje priznanje da je bio među prvima. Također da je i prvi koristio riječ nesvjesno.

Umro je nepoznatim uzrokom 1541. u Salzburgu.

Podijeli