Pamuk Gossypium herbaceum

Carstvo:
Red:
Malvales
Porodica:
Vrsta:
Gossypium herbaceum
Sinonimi:
Gossypium bicolor Raf., Gossypium elatum Salisb., Gossypium tricuspidatum Lam.

Karakteristike

Pamuk (Gossypium herbaceum L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice sljeza (Malvaceae). Stabljika je uspravna, razgranata, gola ili rijetko dlakava, naraste do 180 cm visine. Korijen je vretenast i dobro razvijen. Listovi su naizmjenični, dugi do 14 cm, široki oko 11 cm, dlanasto urezani na 3-7 režnjeva. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, pojedinačni, krupni, rastu u pazušcima listova. Čašku im čine pet lapova, vjenčić je građen od pet velikih latica koje imaju jednu veilku tamocrvenu mrlju pri osnovi. Prašnici su mnogobrojni, imaju kratke prašničke niti i gusto su smješteni u središu cvijeta. Plodnica tučka je nadrasla, nosi mnogo sjemenih zametaka. Cvjetovi cvatu od srpnja do rujna ili do prvog mraza. Plod je tobolac, promjera 20-35 mm koji u tri pretinca sadrži 5-10 sitnih, tamnosmeđih sjemenki. Sjemenke su obrasle dugim mekanim dlakama – pamučnim vlaknima.

Dobra je medonosna biljka, pčele sakupljaju nektar no pelud se za pčele smatra otrovnim. Za dobro medenje bitno je sparno vrijeme s dovoljno vlage u zraku. Pamukov med je posve bijel, kvalitetan.[1]

Stanište

Porijeklom je iz područja Afrike ispod Sahare i Arapskog poluotoka. U Europu je unesen u 9. stoljeću, prvo u Španjolsku. Osobito je važan postao u 18. stoljeću kada je pamučna industrija doživjela snažan razvoj. Razmnožava se sjemenom. Traži rahlo tlo, puno toplih i sunčanih dana s dovoljno kiše kada raste, ali suho i sunčano doba u fazi dozrijevanja.

Rod pamuka (Gossypium) sadrži oko 50 vrsta, radi potrebe industrije uglavnom se uzgajaju vrste G. hirsutum i G. barbadense.

Etimologija

Latinsko ime roda Gossypium potječe od riječi gossum (gužva), zbog nabreklih čahura pamuka.[2] Ime vrste herbaceum znači zeljast. Naziv pamuk turskog je porijekla (pamuk, panbuk), izvorno od perzijske riječi penbe.[3] Na stranim jezicima poznata je kao levant cotton (eng.), Baumwollpflanze, Baumwolle (njem.), cotonnier (fr.), cotone (tal.), algodonero (špa.), algodoeiro (port.), bombaževec (slo.).

Upotreba

Dlake pamuka koriste se kao materijal u industriji, jeftina je sirovian i lako se upotrebljava. Kao gotov materijal izdržljiv je i lako se pere. Široke je primjene, od izrade majica, do vata za njegu lica.

Iz sjemenki proizvodi se ulje od pamuka koje se koristi za izradu sapuna, svijeća… Nerafinirano ulje je crvene boje i sadrži toksični spoj gosipol. Rafiniranjem dobiva se ulje koje se može koristiti u kozmetici kože tijela i takvo ulje brzo upija.[4]

Ostaci sjemenki znali su se koristiti kao hrana za domaće životinje no bile su škodljive.[5]

Galerija fotografija

Podijeli