Nerine
Nerine bowdenii
Karakteristike
Nerine (Nerine bowdenii Watson) je trajna biljka iz porodice sunovrata (Amaryllidaceae). Naraste do 50 cm visine. Listovi su uski, izduženi do 30 cm i javljaju se nakon cvjetova. Cvjetovi su veliki, javljaju se na vrhu bezlisne stabljike i sadrže duguljaste i uske, roze latice s vrhovima uvrnutima nazad. Cvate od kraja ljeta i kroz jesen a iza sebe ostavljaju okrugli plod koji sadrži nekoliko sjemenki.
Stanište i uzgoj
Prirodno je porijeklom iz Južne Afrike te je na tom području endemska vrsta.
Razmnožava se dijeljenjem lukovica nakon 3-4 godine ili plodom koji će sam pasti na tlo i pustiti klicu krajem zime. Smatraju se otpornima na niske temperature no mi ih uzgajamo kao lončanicu. Tokom proljeća i ljeta držimo ju na terasi koja je smještena na sjevernoj strani kuće te je tako nerine kroz većinu dana u polusjeni. Dolaskom hladnih jesenskih dana unosimo je u kuću. U toplim krajevima može se uzgajati na trajnom sunčanom mjestu zaštićenom od vjetra. Izdržat će temperature i do 15°C. Odgovara joj dobro drenirano tlo i što sunčaniji položaj.
Etimologija
Latinsko ime vrste bowdenii duguje Athelstanu Hallu Cornish-Bowdenu (1871. – 1942.) koji je 1899. poslao lukovice iz Južne Ameriku u Englesku odakle su je širili dalje. Nazivi na stranim jezicima su Cornish lily, Cape flower, Guernsey lily (eng.), fleur du Cap (fr.), giglio della Cornovaglia (tal.), Bowdenova nerina (slo.).
Iako nismo naišli podatak da se koristila u pučkoj medicini, moderna istraživanja navode da bi lukovice mogle imati ulogu u tretiranju Alzheimerove bolesti.
