Motar
Crithmum maritimum
Karakteristike
Motar ili obalni petrovac (Crithmum maritimum L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je razgranata, okrugla, glatka, zadebljana, pri osnovi drvenasta, u gornjem dijelu razgranata, naraste do 50 cm visine. Listovi su debeli, mesnati, složeni, perasto razdijeljeni na izdužene, oko 2,5-5 cm duge, mesnate segmente sivkastozelene ili plavkastozelene boje. Cvjetovi su mali, žućkastozeleni, skupljeni u štitaste cvatove. Cvatu od srpnja do rujna.
Stanište
Raširen je uzduž obalnog područja južne i zapadne Azije, sjeverne Afrike i zapadne Azije (ima ga i na obalama Crnog mora). Kod nas se motar može naći po cijeloj Jadranskoj obali, raste po stijenama, na kamenitom i pješčanom tlu uz more, obično u većim skupinama. Odgovaraju mu položaj punog sunca i slano tlo.
Etimologija
Latinsko ime roda Crithmum potječe od grčke riječi krithe (ječam), zbog oblika ploda. Ime vrste maritimum znači morski, odnosi se na stanište.[1] Na stranim jezicima nazivi su samphire, rock samphire, sea fennel (eng.), Meerfenchel, Seefenchel, Bazillenkraut (njem.), criste marine, crithme, fenouil marin, perce-pierre (fr.), hinojo marino, perejil marino, perejil de mar (špa.), perrexil-do-mar (port.), navadni koprc (slo.).
Jedina je vrsta u svom rodu.
Upotreba
Jestivi su listovi, sočni su i mesnati, slanog okusa. Sadrže oko 20 mg% vitamina C i oko 2 mg% karotina. Koriste se u salatama, kao začin ili se kisele kao krastavci. Zbog sadržaja eteričnih ulja snažnog su mirisa koji mnogima nije drag, te ih je uputno prije kiseljenja ili druge pripreme ostaviti koji dan da malo uvenu kako bi dio eteričnih ulja ishlapio.[2]
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
Galerija fotografija
Literatura
- Toni Nikolić, Sanja Kovačić, Mirko Ruščić, Milenko Milović, Vanja Stamenković, Darko Mihelj, Nenad Jasprica, Sandro Bogdanović, Jasenka Topić, (2008.), Flora jadranske obale i otoka – 250 najčešćih vrsta, Zagreb: Školska knjiga d.d.
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec