Modro lasinje
Moltkia petraea
Karakteristike
Modro lasinje (Moltkia petraea (Tratt.) Griseb.) je listopadna trajna biljka iz porodice oštrolista (Boraginaceae). Grmolikog je i gustog rasta, stabljike su uspravne, prekrivene dlačicama, u osnovi drvenaste, visoke do 40 cm. Listovi su naizmjenični, duguljasti i uski, na licu tamnozeleni, naličje im je prekriveno bijelim dlačicama, dugi 2-5 cm, rubovi su uvrnuti prema dolje. Cvjetovi su dvospolni, cjevasto zvonoliki, gusto skupljeni u cvatove. Čine ih pet tamno ljubičastoplavih latica, prašnika je pet i vire izvan cvjetova. Cvate od svibnja do srpnja. Plod čine 4 glatka, sjajna oraščića.
Cijenjena je kao medonosna biljka.
Stanište
Rasprostranjena je u jugoistočnoj Europi. Raste na sunčanim i suhim mjestima, u pukotinama stijena. Strogo je zaštićena biljka. Uzgaja se kao ukrasna biljka za kamenjare. Razmnožava se sjemenom. Traži stanište punog sunca i dobro drenirano tlo, otporna je na hladne temperature do -15°C.
Etimologija
Naziv roda Moltkia dan je prema grofu Adamu Gottlobu Moltkeu (1710. – 1792.) i njegovom sinu Joachimu Godskeu Moltkeu (1746. – 1818.). Ime vrste petraea ukazuje da raste na stjenovitim mjestima,[1] potječe od grčke riječi petros (kamen, stijena). Na stranim jezicima nazivi su Felsen-Moltkie (njem.), moltkia des rochers (fr.), skalna moltkovka (slo.).
Rod Moltkia sadrži 5-19 vrsta ovisno o autorima rasprostranjene u istočnom dijelu Sredozemlja. Modro lasinje jedina je vrsta opisana u našoj flori.
Upotreba
Listovi, stabljike i cvjetovi imaju antioksidantna svojstva.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20304028