Taksonomija
Plantae
Karakteristike
Medinila (Medinilla magnifica Lindl.) je vazdazelena trajna biljka iz porodice Melastomataceae. Raste kao uspravni, razgranati grm do do 3 metra visine, stabljike su krupne i četverobridne. Listovi su nasuprotni, sjajni, kožasti, debeli, ovalni, dugi do 30 cm, cjelovitog ruba, snažno izražene nervature na obje strane. Cvjetovi su rozi, okruženi rozim pricvjetnim listovima (braktejama) i mnogo njih skupljeno je u do 50 cm duge guste, uspravne ili viseće metličaste cvatove na stapkama dugima oko 30 cm. Pricvjetni listovi (brakteje) su krupni, ovalni i također rozi, no mogu biti i crveni ili ljubičasti. Cvate od veljače do kolovoza. Plod je mesnata ljubičasta boba promjera oko 1 cm.
Stanište
Rasprostranjena je u tropskim područjima jugoistočnog dijela Azije na Filipinima. Raste kao epifit na stablima svijetlih i vlažnih šuma, obično na račvanjima velikih grana. Danas se smatra ugroženom zbog krčenja šuma.
Uzgoj
Razmnožavanje je moguće margotiranjem i reznicama koje se uzimaju krajem zime, potrebno im je omogućiti visoku temperaturu i vlagu. Presađivanje se vrši prema potrebi u proljeće, zemlja je dobra kompostna s malo pijeska, treba biti dobro drenirana. Temperatura od proljeća do kraja ljeta treba biti više od 20°C, u fazi mirovanja iznad 16-18°C. Obilno i često se zalijeva ljeti omekšalom vodom sobne temperature, te je bitno držati visoku vlagu zraka prskanjem vodom oko nje. Zimi slijedi mirovanje biljke, štedljivo se zalijeva no potrebno je da zemlja uvijek bude malo vlažna.
Biljke u kućnom uzgoju mogu biti kraćeg životnog vijeka.
Etimologija
Latinsko ime roda Medinilla dano je prema jednom španjolskom službeniku imena José de Medinilla y Pineda koji je u 19. stoljeću bio upravitelj na Marijanskim otocima južnije od Japana.[1] Ime vrste magnifica znači veličanstvena. Na stranim jezicima nazivi showy medinilla (eng.), veličastna medinila (slo.).
Rod Medinilla sadrži oko 20 službeno priihvaćenih vrsta koje su generalno rasprostranjene u tropskim dijelovima Azije i Afrike.
