Ljuskava potajnica Lathraea squamaria

Carstvo:
Red:
Lamiales
Porodica:
Vrsta:
Lathraea squamaria
Sinonimi:
Squamaria orobanche Scop.

Karakteristike

Ljuskava potajnica (Lathraea squamaria L.) je trajna biljka iz porodice volovoda (Orobanchaceae). Stabljika je uspravna, mekana, debela i mesnata, u gornjem dijelu je prekrivena rijetkim žljezdastim dlačicama, naraste do 30 cm visine. Kako ne vrši sintezu nije zelena već je bjelkasta ili blijedo ljubičasta. Podanak je razgranat, bjelkast i prekriven mesnatim ljuskama. Listovi su naizmjenični, blijedi, mesnati i ljuskavi. Cvjetovi su dvospolni, viseći, nalaze se na 5-15 mm dugačkim drškama, gusto su skupljeni u grozdaste cvatove i okrenuti su svi na jednu stranu. Čaška je zvonasta, gola ili prekrivena rijetkim dlačicama, razdijeljena do polovice na 4-5 zubaca. Vjenčić je dvousnat, duga oko 15-20 mm. Prašnika ima 4. Cvate od veljače do svibnja. Oprašuju ih kukci. Plod je glatka, jajolika kapsula dužine oko 8-10 mm koja sadrži brojne smeđe, mrežasto naborane sjemenke duge 1-2 mm, raznose ih mravi. Sporog je rasta, biljke cvatu tek nakon oko 10 godina rasta.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i gotovo cijeloj Aziji. Staništa su joj polusjenovita i sjenovita mjesta, raste na svježim i vlažnim, hranjivim, humusnim, pjeskovitim ili ilovastim tlima od nizina do laninskog pojasa. Raste kao parazit na korijenju listopadnih drveća i grmlja (bukva, hrast, grab, brijest, joha) preko kojih crpi hranjive tvari.

Etimologija

Latinski naziv roda Lathraea potječe od grčke riječi lathraios (skriven), zbog rizoma koji je sakriven u zemlji a iznad zemlje samo potjera u cvat. Ime vrste squamaria znači ljuskast.[1] Na stranim jezicima nazivi su common toothwort (eng.), Gewöhnliche Schuppenwurz, Aufrechte Schuppenwurz (njem.), lathrée écailleuse, clandestine écailleuse (fr.), latrea comune (tal.), lusnec (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli