Kompostiranje
Kompostiranje je prirodan proces razgradnje organskog materijala u kojem kuhinjski i vrtni otpad postaje vrijedan humus. Lišće, ljuske povrća, pokošena trava i ostaci iz vrta hrana su za milijarde mikroorganizama i glista. Njihovom aktivnošću nastaje rahla, tamna tvar koja podsjeća na šumsko tlo. Taj materijal zovemo kompost i jedno je od najboljih prirodnih gnojiva za naše biljke.
Kompost nije samo metoda zbrinjavanja otpada – on poboljšava tlo, zadržava vlagu, poboljšava drenažu i strukturu tla te povećava biološku raznolikost vrta. Kompost poboljšava strukturu tla, posebno kod teških i neprozračenih tla, te osigurava dugotrajni dotok hranjivih tvari biljkam. Daje besplatan, održiv materijal koji smanjuje potrebu za transportom industrijskih gnojiva i reciklira otpad iz kuhinje i vrta.
Što se stavlja u kompost?
Za uspješno kompostiranje važno je održavati ravnotežu između zelenih (dušikom bogatih) i smeđih (ugljikom bogatih) materijala.
Zeleni materijali (bogati dušikom)
Kuhinjski ostaci povrća i voća, talog kave, čajne vrećice od papira, pokošena trava, mlado lišće, korov bez sjemena. Svi ti materijali brzo se razgrađuju i osiguravaju vlagu te toplinu hrpi.
Smeđi materijali (bogati ugljikom)
Suho lišće, grančice, usitnjeni karton, papir bez boje, slama, kukuruzovina, piljevina, hoblovina i drvna sječka, iglice četinjača. Takvi materijali dodatno unose strukturu u kompostnu hrpu i sprječavaju da se hrpa pretvori u ljepljivu masu.
Miješanjem tih materijala dobit ćemo optimalnu, rahlu i prozračnu komposnu hrpu.
Materijali koje treba koristiti oprezno
Generalno se ne preporučuje stavljati: meso, ribu, kosti, mliječne proizvode, ulja, izmet karnivora poput pasa ili mačaka, bolesne biljke i sjeme korova, citruse, biljke koje su prskane pesticidima itd. No realna stvar je da sve što je organsko može se u prirodi razgraditi s vremenom. Ako se proces razgradnje može završiti u toku godine, tj. do iduće vrtlarske sezone…
Na poznatom YouTube kanalu RED Gardens autor je eksperimentirao s No Rules Compost. Odlučio je ne postavljati sebi nikakva ograničenja u vezi s materijalima koji se mogu dodati u kompostnu hrpu, uključujući meso, mliječne proizvode, kosti i kuhanu hranu. Promatrao je brzinu i kvalitetu razgradnje. Konačni zaključak je bio, hrpa koja se održava i prozračuje uspješno razgrađuje širok spektar materijala. Jedino je morao staviti čvrstu zaštitnu mrežu da bi zaštitio kompost od raznih štetočina, primjerice štakora. Zaključak je da kvalitetna kompostna hrpa, pravilno održavana, može uspješno razgraditi širok spektar organskih materijala
Kako složiti kompostnu hrpu
Pravilno složena hrpa razgrađuje se brže i daje kvalitetniji kompost.
1. Odabir mjesta
Izaberite polusjenovito mjesto u vrtu, direktno na tlo. Tlo omogućuje mikroorganizmima i glistama slobodan ulazak u hrpu i prirodnu drenažu. Dobro je da mjesto bude zaklonjeno od jakog vjetra kako hrpa ne bi presušila. Ako je moguće, birajte ravnu površinu i lako dostupno mjesto u vrtu kako biste hrpu mogli redovito nadopunjavati i održavati.
2. Slaganje slojeva
Na dno stavite grublje materijale poput grančica ili drvne sječke. Oni osiguravaju drenažu i prozračnost. Ako ih možete usitniti, proces razgradnje će biti brži. Deblje grane razgrađuju se sporije i možda će trebati više od jedne sezone da se razgrade. One mogu biti problem ako ćemo preokretati kompost i poslije ga prosijavati jer nam to zadaje više posla.
Izmjenjujte zelene i smeđe materijale kako biste dobili ravnotežu: npr. prvo se može slagati kuhinjski otpad (zeleni), pa suho lišće (smeđi), potom pokošena trava (zeleni), pa karton (smeđi). Takvim miješanjem slojeva omogućujemo da hrpa bude blago rahla i prozračna i da se materijal ne slijepi pa istruli. Kompostna hrpa treba biti umjerene veličine. Ako je premala, brzo gubi toplinu potrebnu za početak i održavanje procesa kompostiranja. Ako je prevelika, dugo se zagrijava, a kada postigne potrebnu temperaturu, postoji rizik da se pregrije. Svakako je bolje imati dvije kompostne hrpe nego jednu ogromnu, ako nam prostor to dopušta.
3. Održavanje optimalnih uvjeta
Hrpa treba biti vlažna poput ocijeđene spužve. Ako je presuha, zalijte malo vodom. Ako je premokra, zrak teško cirkulira pa je dobro dodati suhog materijala poput slame ili kartona da upije višak vlage. Kompost treba biti ravnomjerno vlažan – dovoljno da zadrži vlagu, ali ne natopljen, jer tada zrak ne može prolaziti kroz hrpu. Tako i položaj hrpe utječe na proces: u područjima s čestim kišama preporučuje se zaštita krovom ili pokrovom.
Povremeno okrenite hrpu vilama ili je prekopajte kako bi kisik došao do svih dijelova. To nije obavezno, ali znatno ubrzava razgradnju i smanjuje rizik od neugodnih mirisa. Bez kisika hrpa se sporije razgrađuje i može postati ljepljiva. Ako se previše zagrije (iznad 70 °C), mogu stradati korisni mikroorganizmi i doći do gubitka hranjivih tvari. Okretanje hladi unutrašnjost, ravnomjerno raspoređuje vlagu i kisik te održava stabilne uvjete za kvalitetan kompost.
Vrste kompostiranja
Ako ćemo pokušati razložiti tipove kompostiranja, mogli bi to napraviti ovako:
1. Prema načinu držanja
Kompost se može slagati na otvorenu hrpu ili u različite vrste kompostera. Otvorena hrpa je najjednostavnija metoda jer ne zahtijeva dodatne materijale već se slojevi samo slažu na zemlji. Ovakav način kompostiranja se odvija sporije jer se slabo zagrijava, izloženije je vremenskim uvjetima a i ako tražimo već negativnosti, izgleda neuredno. :)
S druge strane, nekakav konkretniji komposter je suprotna varijanta. To može biti zatvoren spremnik koji drži otpad pod kontrolom. Primjerice, u vrtovima je najpopularniji način držanje u okviru izrađen od starih drvenih paleta. Hrpa se u njemu brže grije, razgradnja ide glađe, a i oku je sve urednije. Postoje i razne kupovne varijante, primjerice veliki vrtni modeli koji gutaju puno otpada i mali kuhinjski spremnici koje možemo držati u stanu za svakodnevno odvajanje biootpada.
Za one koji imaju više prostora, odlično rješenje je komposter s nekoliko pregrada. Tako u jednoj može stajati gotov kompost koji je odležao i spreman je za korištenje, u drugoj poluzreli, a u trećoj svježi otpad koji se tek počeo razgrađivati. Osim što je preglednije, zatvoreni komposteri (barem žičanom mrežom) imaju i dodatni plus jer sprječavaju štakore i druge životinje da kopaju po hrpi.
2. Prema načinu razgradnje
Hladni kompost
Materijal se složi i ostavi da se prirodno razgrađuje, bez okretanja i drugih radnji. Potpuni proces često traje duže od godinu ali zahtijeva najmanje rada.
Topli kompost
Ako je hrpa dovoljno velika, otprilike 1–1,5 m³, i složena s pravim omjerom zelenog i smeđeg materijala, temperatura u sredini može doseći i do 60 °C. To donosi brojne prednosti – razgradnja je znatno brža, a pritom se uništava sjeme korova i patogeni mikroorganizmi. Da bi proces bio uspješan, hrpu je povremeno potrebno preokrenuti vilama kako bi se toplina i kisik ravnomjerno rasporedili, a neki vrtlari to naprave i desetak puta prije nego što kompost postane spreman za korištenje. Ako je hrpa previše zbijena i ostane bez zraka, razgradnja usporava i javljaju se neugodni mirisi, pa je važno paziti da kompost “diše”. Dodatnu pomoć daje termometar s dugim štapom koji omogućuje provjeru temperature duboko u sredini, a ne samo na površini.
3. Topli kompost
Ako je hrpa dovoljno velika, otprilike 1-1,5 m³, i složena s pravim omjerom zelenog i smeđeg materijala, temperatura u sredini može doseći i do visokih 60 °C. To donosi brojne prednosti jer je razgradnja znatno brža, a pritom se uništava sjeme korova i patogeni mikroorganizmi. Da bi proces bio uspješan, hrpu je povremeno potrebno preokrenuti vilama kako bi se toplina i kisik ravnomjerno rasporedili, a neki vrtlari to naprave i desetak puta prije nego što kompost postane spreman za korištenje. Ako je hrpa previše zbijena i ostane bez zraka, razgradnja usporava i javljaju se neugodni mirisi, pa je važno paziti da kompost diše. Temperaturu možemo provjeriti termometrom s dugim štapom jer nam omogućuje provjeru temperature duboko u sredini, a ne samo na površini.
Kako koristiti kompost u vrtu
Gotov kompost prepoznajemo po tamnosmeđoj boji, mrvičastoj i rahloj strukturi, zemljanom mirisu poput šumskog tla i nema prepoznatljivih ostataka materijala iz kojih je kompost nastao.
Ako želite koristiti najfinije čestice komposta, možete ga prije upotrebe prosijati kroz mrežu. Međutim, u praksi to nije nužno jer ako se pronađe pokoja nerazgrađena grančica ili kamenčić oni neće smetati biljkama. Ako ima većih komada koji se nisu razgradili, samo ih vratimo na kompostnu hrpu za iduću sezonu. Problem je da sve češće pronalazimo sitne dijelovi plastike i najlona, čak i kad takve stvari maksimalno izbjegavamo koristiti u vrtu. No nekako to uvijek doluta, donese vjetar… takve komadiće se trudimo odijeliti i baciti u plastični otpad.
1. Kod sadnje:
Kompost se može umiješati u gornjih 10-15 cm tla kod sadnje povrća ili cvijeća. To će tlu dati hranjive tvari i poboljšati strukturu. Mi ga još malo dodatno stavljamo u rupicu prilikom sadnje presadnica, neće škoditi.
2. Kao malč:
Sloj komposta oko biljaka sprječava isušivanje tla, potiskuje korov i polako hrani biljke. Charles Dowding, poznati vrtlar, na početku svake sezone prekriva gredice debelim slojem komposta. Time priprema vrt bez preokretanja tla i njeguje biljke u skladu s prirodnim procesima. Jedina mana te metode je da je potrebno sakupiti veću količinu komposta nego inače i treba paziti da takav gornji sloj sunce spali i uništi već na početku sezone.
3. Priprema supstrata za presadnice:
Pomiješan s vrtnom zemljom i pijeskom, kompost stvara idealnu podlogu za sadnju presadnica. Sjemenu nije potrebno puno, ali mikroorganizmi vezani za čestice komposta pomažu sadnicama da bolje koriste hranjive tvari kako rastu.
4. Za travnjak:
Tanki sloj komposta po travnjaku poboljšava strukturu tla, jača zelenilo trave i generalno doprinosi njezi i održavanju travnjaka. Ipak, kvalitetan kompost bolje je koristiti na gredicama, gdje biljkama daje više hranjive vrijednosti.
Kompostiranje nije samo praktična metoda zbrinjavanja otpada, nego i promjena načina razmišljanja. Kad kuhinjske i vrtne ostatke gledamo kao vrijedne resurse, učimo da u prirodi zapravo nema otpada. Sve se vraća u krug. Ono što danas pojedemo, sutra može postati hrana za tlo, a prekosutra nova rajčica ili paradajz. Uvođenjem kompostiranja vraćamo prirodi barem dio onoga što od nje uzimamo. A vrt nam zahvaljuje zdravijim biljkama, bogatijim plodovima i ljepšim cvijećem.
