Kobac
Accipiter nisus
Karakteristike
Obični kobac (Accipiter nisus L.) je ptica stanarica ili selica iz porodice jastrebova (Accipitridae). Mužjaci imaju tamnosivo leđa, narančastocrveni trbuh i vrat, narančaste oči, veliki su oko 30 cm a teže 100-200 grama. Ženke su sive s bijelim točkama, oči su im žute, veće su nego mužjaci, velike oko 38 cm, težine 200-350 g. Noge su im žute, imaju 3 prste na čijim vrhovima su jake kandže. Kljun im je kratak i naglo zaobljen prema dolje. Vid im je oštar i vrlo dobro razvijen, let im je spretan. Prosječni životni vijek je 3 godina, premda je najstariji primjerak izmjeren na impresivnih 20 godina i 3 mjeseca.
Stanište
Rasprostranjene su ptice od zapadne Europe i sjeverne Afrike do krajnje istočne Azije, kao ptice selice iz hladnih dijelova migriraju u južnija područja prilikom koje lete više od 1000 kilometara dok dnevno kada se hrane lete u prosjeku 2-3 km. Staništa su im crnogorične ili mješovite šume, ponekad gradski parkovi. Zaštićena je vrsta.[1] Opisano je 6 podvrsta koje se razlikuju prema staništu .
Razmnožavanje
Gnijezde se jednom godišnje u svibnju i lipnju. Gnijezdo grade od šiba na stablima ili se gnijezdi u napuštenim gnijezdima drugih ptica. Ženka nese 4-6 jaja na kojima sjedi 33-35 dana a o čučavcima se zajedno brinu ženka i mužjak. Jaje je sivkastobijelo sa većim prljavosmeđim nepravilnim mrljama, veličine 30×40 mm. Mladi se osamostaljuju nakon 24-30 dana.
Prehrana
Hrani se pticama pjevicama i manjim sisavcima koje kandžama i kljunom raskomada na manje komade, nekad kukcima. Ptice lovi u niskom letu ili se na njih obrušava iz zasjede.
Etimologija
Naziv roda Accipiter latinska je riječ i znači sokol. Ime vrste nisus potječe iz grčke mitologije, prema Nisu ili Nisosu koji je bio kralj Megare, drevnog grada u Grčkoj te jedan od četiri sinova Pandiona II. kralja Atene. Njegova kćer Skila zaljubila se u Minosa koji je napao Nisosovu Megaru i noću kada je Nis spavao ukrala mu je zaštitni uvojak kose koji je Nisa štitio od zla. Uvojak je predala Minosu no nakon što ju Minos s gađenjem odbio bacila se u more i utopila se. Nis je nakon vlastite smrti bio pretvoren u sokola a Skila se nakon svog samoubojstva pretvorila se u malu pticu te legenda time kaže kako kobac uvijek lovi malu pticu.[2] Na stranim jezicima nazivi su Eurasian sparrowhawk, northern sparrowhawk (eng.), Sperber (njem.), épervier d’Europe (fr.), sparviero eurasiatico (tal.), gavilán común (špa.), gavião-da-europa (port.), skobec (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Zdravko Dolenec, (2009.), Ptice tu oko nas, Zagreb: Školska knjiga