Kalijska solnjača
Salsola kali
Karakteristike
Kalijska solnjača ili caklenjača (Salsola kali L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice šćireva (Amaranthaceae). Stabljika je uzdižuća ili polegnuta, od osnove razgranata, sivkastozelena, kratko dlakava, naraste do 50 cm visine. Listovi su naizmjenični, sitni, mesnati i duguljasti, bodljikavog vrha, dugi 1-4 cm, sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, mnogobrojni, zelenkasti ili blijedoružičasti, nalaze se u pazušcima listova. Prašnika ima 5. Cvate od srpnja do rujna. Plod je okruglast, velik do 1 cm, sadrži jednu crnu, spljoštenu sjemenku.
Stanište
Raste uz morsku obalu, na slanom i pjeskovitom tlu, uz puteve, kao korov na obrađenim zemljištima bogatim solima.
Etimologija
Naziv roda Salsola umanjenica je od latinske riječi salsus (slan), zbog staništa uz morsku obalu na slanom tlu. Ime vrste kali potječe od arapske riječi kaljun (pepeo od halofitskih biljaka koje daju kalciniranu sodu).[1] Na stranim jezicima nazivi su prickly glasswort (eng.), Salzkraut (njem.), soude brûlée, soude kali (fr.), salsola erba-kali (tal.), barilla pinchosa (špa.), kalijeva solinka (slo.).
Upotreba
Jestiva je mlada nadzemna biljka ubrana u proljeće, jede se sirova u salati ili kuhana, slanog je okusa. Sadrži mineralne soli (kalij, kalcij), vitamin C oko 30 mg%, karotin 2-3%.[2][3]
Pepeo se koristi u proizvodnji sapuna, u keramici i slikarstvu.
Kalendar branja
Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Ljubiša Grlić, (1954.), Naše divlje povrće, Zagreb: Poljoprivredni nakladni zavod