Japanska hiba

Karakteristike

Japanska hiba (Thujopsis dolabrata (Thunb. ex L. f.) Siebold & Zucc.) je zimzeleno stablo iz porodice čempresa (Cupressaceae). Stablo naraste do 40 metara visine tvoreći crvenosmeđe deblo promjera do 150 cm. Kora debla je crvenkastosmeđe boje, tanka, kasnije postaje više siva i guli se u okomitim, uskim trakama. Izboji su malo plosnati, široki oko 6 mm, grane su vodoravne i uspravne, granaju se od zemlje. Listovi su unakrsno nasuprotni, karakterističnog izgleda, sačinjeni su od mnogo malih, ljuskastih, sjajnih segmenata, na licu su zeleni, na naličju imaju izražene bijele pruge. Češeri su okruglasti, promjera 1,5-2 cm, čine ih 6-9 šiljatih ljusaka ispod svake se nalazi po 3-5 plosnati sjemenkih okriljenih s obje strane.

Stanište

Japanske hibe prirodno rastu isključivo na području središnjeg Japana, rastu od razine mora do 1800 m nadmorske visine. Sade se diljem svijeta kao ukrasne vrste. Kod nas su tako našle svoje mjesto u Arboretum Opeka blizu Varaždina. Odgovaraju im polusjenovita i sjenovita područja veće vlažnosti zraka, vlažna i dobro drenirana zemlja. Nisu otporne na duge suše. Razmnožava se sjemenom koje nije velike klijavosti te vegetativno reznicama ili cijepljenjem.

Od formi u uzgoju možemo napomenuti kultivare ‘Nana‘ koja je patuljaste forme, naraste do 1 metar visine, te ‘Variegata‘ koja ima zelenobijele listove.

Etimologija

Latinsko ime roda Thujopsis ukazuje na sličnost hibe s tujama (thuja – rod tuja, opsis – nalik).^[1] Ime vrste dolabrata dolazi od dolabra (pijuk, sjekirica) i ukazuje na izgled listova. Na stranim jezicima nazivi su hiba, false aborvitae, hiba arborvitae (eng.), Hiba-Lebensbaum (njem.), thuya du Japon (fr.), falsa tuisa (tal.), hiba (špa.), hiba (slo.).

Jedina je vrsta u rodu hiba (Thujopsis).

Upotreba

Drvo je lagano ali čvrsto, trajno, žućkastobijelo do blago ružičaste nijanse, upotrebljava se u građevinarstvu i brodogradnji.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
3. Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, (1984.), Drveće, Ljubljana: Mladinska knjiga
4. Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster