Hrvatska bresina

Karakteristike

Hrvatska bresina (Micromeria croatica (Pers.) Schott) je trajna zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uzdižuća ili uspravna, niska, jednostavna ili malo razgranata, prekrivena dlakama, visoka 10-20 cm. Listovi su unakrsno nasuprotni, jednostavni, mali, dugi 3-11 mm, široki 1-6 mm nemaju peteljku, cjelovitih su rubova, na obje strane dlakavi, na licu tamnozeleni, naličje je svjetlije. Gornji listovi su jajasti i ušiljeni, donji su okruglasti. Cvjetovi su dvospolni, po 2-8 skupljeni u pršljenaste cvatove, rastu na tankim i dugim stapkama u pazušcima gornjih listova. Ocvijeće je dvostruko, građeno od cjevaste čaške koja je duga 4-6 mm, kratko dlakava i ima 5 jednakih ušiljenih zubaca. Vjenčić je dvousnat, dug 1-1,5 cm, ljubičast ili purpuran, s vanjske strane dlakav, gornja usna je plitko urezana, donja ima tri režnja i previnuta je prema dolje, srednji režanj je najveći i plitko urezan. Prašnika ima četiri, prirasli su za cijev vjenčića, po dva prašnika su kraća, dok su dva tuža. Tučak je jedan s nadraslom plodnicom i dvije njuške. Cvate od srpnja do rujna. Plod je kalavac koji se dijeli na četiri jednosjemena, gola plodića, dozrijeva od rujna do studenog.

Stanište

Rasprostranjena je u Hrvatskoj na području Like i Gorskog Kotara, u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Raste u pukotinama stijena gorskih i pretplaninskih pojaseva. Strogo je zaštićena biljka.^[1] Razmnožava se sjemenom i dijeljenjem.

Etimologija

Naziv roda Micromeria grčkog je porijekla nastalo od mikromereia (sitnica), složenica je od mikros (malen) i meris (dio).^[2] Ime vrste croatica ukazuje na stanište biljke.

Galerija fotografija

Literatura

1. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
4. Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
5. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Magnus Manske