Hrušt
Melolontha melolontha
Karakteristike
Obični hrušt (Melolontha melolontha L.) je kukac kornjaš iz porodice truležara (Scarabaeidae). Tijelo mu je izduženo i oblo, dugo 2-3 cm, prsa, nadvratni štit i glava su im crne boje, ostali dio tijela (tzv. pokrilje) je crvenosmeđe, imaju tri para žutosmeđih nogu. Zadak im viri ispod pokrilja, na njemu je 6 kolutića i sa svake strane zatka je crnobijela nazubljena traka. Na zatku imaju zavinuti šiljak. Antene su im zanimljive, završni segment je oblika lepeze a sastavljen je od nekoliko članaka čiji se broj razlikuje prema spolu. Mužjaci imaju 7 članaka, ženke 4 i njihove antene su slabije razvijene od mužjakovih. Javljaju se u travnju i svibnju kada temperature pređu 20°C. Let im je bučan.
Razmnožavanje i prehrana
Odrasle jedinke hrane se svježim listovima i grančicama bjelogoričnih stabala (hrast, bukva, javor, grab, lijeska, raznim voćkam). Javljaju se krajem travnja i unatoč dugogodišnjem razvoju ličinke (3-5 godina) odrasli žive tek 5-7 tjedana.
Spolno zreli postaju nakon dva tjedna i cilj im je u tom vremenu pronaći partnera. Ženke ubrzo nakon oplodnje polažu 60-70 bjelkastih jajašca u pjeskovito i meko tlo na dubinu 10-25 cm. Velik dio ženki ubrzo nakon i ugine a one koje prežive ponove polaganje još jednom. Ličinke (grčice) se izlegnu nakon 4-6 tjedana, duge su do 6 cm, bjelkaste su i malo smeđe boje na području glave, zgrčene i savijene u obliku slova C zbog čega se u narodu zovu grčice. Hrane se korijenjem raznih zeljastih biljaka (maslačak, loboda, stolisnik…). Za puni razvoj im je potrebno je 3-4 godine i svo to vrijeme provode ispod zemlje. Velike štete prave u završnoj godini kada su već narasle i apetiti su im veliki.
Stanište
Rasprostranjeni su u cijeloj Europi izuzev krajnjeg sjevera i u zapadnoj Aziji na Kavkazu. Staništa su im šume, rubovima šuma, parkovi. Aktivni su noću, danju se kriju u krošnjama stabala. U prošlosti je bio česta vrsta, u 20. stoljeću je česta primjena pesticida dovela vrstu na rubu izumiranja no danas je zbog kontrole pesticida njihov broj stabilan.
Etimologija
Na stranim jezicima nazivi su cockchafer, doodlebug, May bug (eng.), Feldmaikäfer, Gemeiner Maikäfer (njem.), hanneton commun (fr.), maggiolino (tal.), poljski majski hrošč (slo.), gundelj (sr.).
Galerija fotografija
Literatura
- Sergej Forenbacher, (2002.), Kompendij velebitske faune, Zagreb: Veterinarski fakultet
- Milan Maceljski, (1999.), Poljoprivredna entomologija, Čakovec: Zrinski d.d.