Gorski gladac Laserpitium siler

Carstvo:
Red:
Apiales
Porodica:
Vrsta:
Laserpitium siler
Sinonimi:
Siler montanum Crantz

Karakteristike

Gorski gladac ili uskolisni gladac (Laserpitium siler L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljike su uspravne, žljebaste, glatke, gole, jednostavne ili u gornjem dijelu malo razgranate, narastu do 130 cm visine. Listovi su krupni, dugi i do 100 cm, perasto razdijeljeni na mnogobrojne male, izdužene, plavkastozelene listiće cjelovitog ruba. Cvjetovi su sitni, skupljeni po 20-50 u štitaste cvatove promjera 3-8 cm. Čine ih vjenčić od pet bijelih latica, prašnika je pet. Cvate od lipnja do kolovoza. Plodovi su izduženi kalavci koji se dijele kada dozriju.

Stanište

Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi. Raste u velikim skupinama na otvorenim staništima, na travnjacima i kamenitim staništima, od nižih brdskih mjesta do planinskih područja.

Etimologija

Naziv roda Laserpitium složenica je latinske riječi laser (sok) i grčke riječi pitizo (kapljem). To je bio naziv za danas jednu nepoznatu biljku iz porodice štitarki porijeklom iz grada Ptolemaide u Grčkoj čiji se sok koristio kao začin.[1] Ime vrste siler bio je naziv za neki grm čije sjemenke su se koristile kao lijek, a njegove grane su služile kao štapovi za tjeranje zmija.[2] Na stranim jezicima nazivi su laserwort (eng.), Berg-Laserkraut, Bergkümmel (njem.), sermontain, laser siler (fr.), laserpizio sermontano, laserpizio del meridione (tal.), comino rústico, hierba de las tres hojas, laserpicio (špa.), gorski jelenovec (slo.).

Upotreba

Koristi se listovi, sjemenke i korijen. Aromatičnog su mirisa i okusa, koriste se kao začin.

Galerija fotografija

Podijeli