Glicinija Wisteria

Carstvo:
Red:
Fabales
Porodica:
Potporodica:
Faboideae

Karakteristike

Glicinija (Wisteria) je rod drvenjastih penjačica iz porodice mahunarki (Fabaceae). Može narasti i do 20 m visine stvarajući snažnu krošnju. Listovi su naizmjenični, složeni, neparno perasti, sastavljeni od 9 – 19 lisstića. Cvjetovi su ljubičasti, ljubičastoplavi ili bijeli sa žutom mrljom, skupljeni u viseće grozdove dugačke do 80 cm. Cvate u svibnju, ponekad još jednom procvate krajem ljeta slabijeg intenziteta. Cvjetovi privlače brojne pčele i bubamare. Plodovi su duguljaste mahune koje sadrže mnogo sjemena.

Vrste prirodno rastu na području Dalekog Istoka (Japan, Koreja, Kina) te istočne Amerike. Široko su rasprostranjene, vrlo često se sade kao ukrasne biljke, kao zasebni primjerci na potpornju ili za pokrivanje neuglednih zidova, prekrivanja terasa i sl. Najpoznatija i najveća glicinija nalazi se u Sierra Madre u Kaliforniji, zauzima impresivnih 0,40 hektara a teži čak oko 250 tona.

Latinsko ime roda dano je u čast američkom anatomu Casparu Wistaru (1761. – 1818.).

Rod obuhvaća desetak vrsta, najznačajnije su vrste:

  • kineska glicinija (Wisteria sinensis)
  • japonska glicinija (Wisteria floribunda)

Obje vrste imaju kultivar “Alba” koja ima bijele cvjetove.

Uzgoj

Gliciniju razmnožavamo reznicama uzetima ljeti, položenicama ili sjemenom. Uzgojem iz sjemena biljka cvate tek nakon jako dugog vremena. Odgovara im sunčana područja, vlažna i duboka zemlja. Otporna je na mraz i hladne temperature. Potrebno ju je držati na uzici jer brzo raste i može zarasti teško dostupna mjesta. Na korijenu se nalaze bakterije koje fiksiraju dušik u tlu.

Galerija fotografija

Podijeli