George Washington Carver 1864 - 1943

George Washington Carver (1864 – 1943)

Američki botaničar, izumitelj i znanstvenik. Značajno je unapredio poljoprivredu i razvio brojne proizvode na bazi kikirikija batata što je drastično promijenilo tadašnju ekonomiju SAD.
Ugledni američki časopis Time 1941. okrunio ga je nadimkom “Crni Leonardo” zbog bogate enciklopedijske naobrazbe, svestranih interesa i svojih brojnih otkrića. Njegova strast za znanjem nagonila ga je da sruši mit o crnačkoj rasi kao intelektualno inferiornoj. Uzdigao se iznad ropstva te postao jedan od najštovanijih ljudi svoga vremena.

Djetinjstvo i prvi dio života

George je bio rođen kao sin robova u saveznoj državi Missouri u središnjem dijelu SAD (točan datum rođenja je nepoznat jer djeci robova nisu unošeni podaci u matičnu knjigu rođenih). Oca nije imao, iako je vjerovao da mu je otac bio rob na susjednoj farmi. Majku je izgubio kada su je razbojnici oteli s ciljem da ju dalje prodaju.
Vlasnik mu je bio Mojsije Carver, njemačkoamerički imigrant koji je kupio Georgeove roditelje za 700$. Bio je topla srca te je odgajao Georgea kao svog sina i omogućio mu školovanje.

George je od malena pokazivao snažno zanimanje za biljke kojima je liječio bolesne domaće životinje. Stvorio si je vrt na siromašnoj, nekorištenoj zemlji te sagradio staklenik upotrijebivši odbačene prozorske okvire i druge materijale. Tamošnji ljudi nadjenuli su mu titulu “doktor biljaka“. Ljudi iz čitave okolice nosili su mu svoje bolesne ukrasne biljke da ih izliječi. Brižno ih je njegovao s ljubavlju, pjevao im, noću pokrivao kao da su pravi bolesnici a danju iznosio van kako bi se “igrale na suncu”, te ih tako uspješno liječio.

Krenuvši u školu za crnu djecu, prvi puta je dobio prezime Carver kada ga je učiteljica pitala kako se zove a on joj odgovorio da je Carverov George.

Završivši gimnaziju, pokušao se upisati na prezbiterijanski fakultet te im poslao prijavu. Ondje su bili oduševljeni njome te su mu odlučili dodijeliti punu stipendiju. No kada je lično došao, odbili su ga jer nisu znali da je bio crn.

Od tada je radio različite poslove i štedio novac kako bi pronašao fakultet gdje bi htjeli primiti.
Naposljetku, navršivši 30 godina, 1888. je upisan kao prvi crni student na Simpson’s College u Iowi gdje je započeo studirati umjetnost i klavir. Kasnije je rekao kako je zbog tamošnjih divnih ljudi prvi puta povjerovao da je ljudsko biće.
Na temelju njegovog finog osjećaja za detalje u slikama cvijeća i drugih biljaka, profesorica ga je ohrabrila da se upiše na studij botanike na poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta Iowe.

Završivši 1894. poljoprivredni fakultet, Carver je bio prvi afroamerički student koji je diplomirao a dvije godine kasnije položivši magisterij bilo mu je ponuđeno i tamošnje mjesto profesora. Međutim, u isto vrijeme Booker T. Washington (jedan od važnijih američkih lidera u borbi protiv robovlasništva), pozvao ga je da dođe kod njega u saveznu državu Alabamu. Rekao mu je: “Ne mogu vam ponuditi novac i status, već vam nudim zadaću da izbavite ljude iz siromaštva”, što je George istog trenutka i prihvatio.

Istraživanje i rad

Proučivši tamošnje zemljište uvidio je da su farmeri zbog intenzivne dugogodišnje sadnje pamuka tlo potpuno iscrpili. Otvorio je mali laboratorij i daljnjih 10 godina proveo tražeći rješenje eksperimentirajući. Nije koristio industrijsko umjetno gnojivo već trulo lišće iz okolnih šuma, mulj iz močvara i stajski gnoj.

Zapazio je da kikiriki izuzetno dobro rađa u toj lošoj zemlji a uz to još i pomaže fiksirati dušik koji zemlji toliko nedostaje. Farmeri su bili oduševljeni rezultatima rotiranog plodoreda pamuka i kikirikija, međutim naposljetku nisu znali što da rade s toliko plodova kikirikija.
George se bacio na istraživanje kako bi otkrio što se nalazi u njegovom plodu te oduševljen njegovim prehrambenim svojstvima osmislio je svoju verziju kikiriki maslaca miješajući ga s mlijekom kako bi popularizirao njegovu konzumaciju (kikiriki je tad bio smatran samo kao hrana za svinje).

Na koncu je istražujući osmislio na stotine različitih proizvoda koji se mogu napraviti od kikirikija – od brašna i sapuna do tiskarskih boja  i raznih kozmetičkih preparata.

Istodobno, uvidio je i kako batat odlično uspijeva na istrošenoj zemlji te i od njega osmislio mnogo proizvoda: uže, melasa, sintetička svila, laštila za cipele… isto tako miješajući pšenično brašno s brašnom batata znatno je uštedio na toliko potrebnoj i oskudnoj pšenici.

Dolaskom prvog svjetskog rata i nestašicom sirovina za proizvodnju boja, iz raznih dijelova 28 istraženih biljaka uspio je dobiti preko 500 različitih boja koje su se mogle upotrebljavati za bojanje tkanina.

Svoje izume nije patentirao jer je smatrao da znanje mora biti na raspolaganju cijelom čovječanstvu. Rekao je “edukacija je ključ koji otvara zlatna vrata slobode“.

Nakon rata svom imenu je pridružio srednje ime Washington kao priznanje Bookeru T. Washingtonu u borbi protiv robovlasništva.

Nakon smrti, u mjestu Diamond, Missouri gdje je započeo svoj život, 1943. tadašnja vlada predsjednika Franklina D. Roosevelta postavila je nacionalni spomenik u njegovu čast što je prvi spomenik ikad postavljen crnom Amerikancu i osobi koja nije bila predsjednik.

Na grobu mu piše: “Mogao je pridodati bogastvo slavi, ali ne držeći ni za jedno ni za drugo; pronašao je sreću i čast u pomaganju drugima. “

Podijeli