Dlakava žućica

Karakteristike

Rutava ili dlakava žućica (Chamaecytisus hirsutus (L.) Link) je listopadna trajna biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Grmolikog je rasta, grane su polegnute ili se uzdižu, tanke i u gornjem dijelu razgranate, narastu 30-100 cm visine. Mlade grane su prekrivene dlačicama, kora je zelenosmeđa i tanka. Korijenov sustav je površinsko razvijen. Pupovi su naizmjenični, dugi 2-3 mm, imaju gusto sivkasto dlakave ljuske. Listovi su trodijelni, nalaze se na kratkoj peteljci, njihove liske su eliptične, duge 1-3 cm, široke 0,5-1 cm, na licu zelene i gole do dlakave, naličje im je dlakavo. Cvjetovi su jednodomni, dvospolni, dugi oko 2,5 cm, pojedinačni su ili skupljeni po 2-3 u pazušcima listova uzduž grana. Ocvijeće je dvostruko, čaška je cjevasta, dvousnata, građena od pet listića, prekrivena dugim dlačicama. Vjenčić je zlatnožut, nekad narančastosmeđe boje u sredini. Prašnika ima 10, tučak je jedan, plodnica je gusto dlakava. Cvate od ožujka do lipnja. Plod je tamnosmeđa, gusto dlakava, plosnata i zakrivljena mahuna duga 2-4 cm, široka 6-8 mm, dozrijeva u srpnju i kolovozu a sadrži nepravilno okruglaste, gole, sjajne, tamnosmeđe sjemenke.

Dobra je medonosna biljka, pčele cvjetove rado posjećuju sakupljajući nektar i pelud. Do nektara teže dolaze zbog uskog otvora sve dok bumbari ne naprave otvor s druge strane te im olakšaju posao.

Stanište

Rasprostranjena je u srednjoj i jugoistočnoj Europi, u zapadnoj Aziji. Raste u svijetlim šumama i šikarama, na rubovima šuma, na suhim travnjacima, na siromašnim, suhim, kamenitim i šljunkovitim zemljištima od nizinskog do planinskog pojasa. Otporna je na hladne temperature do -23°C. Varijabilna je vrsta. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u kasno ljeto.

Etimologija

Naziv roda Chamaecytisus složenica je grčkog porijekla, potječe od riječi chamai (patuljast, na tlu) i Cytisus što možda potječe od naziva otoka Kitizisa a kod Grka i Rimljana je bio naziv za drvenastu lucernu (Medicago arborea).^[1] Ime vrste hirsutus znači dlakav. Na stranim jezicima nazivi su clustered broom, hairy Broom (eng.), Behaarter Zwergginster, Behaarter Geissklee (njem.), cytise couché, cytise étalé (fr.), citiso peloso, citiso irsuto (tal.), dlakava relika (slo.).

Upotreba

Otrovna je biljka.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
3. Eva Dreyer, Wolfgang Dreyer, (2007.), Drveće, Zagreb: Begen
4. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
5. Dario Kremer, Irena Krušić Tomaić, (2015.), Od sjemenke do ploda, Zagreb: Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit"
6. Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković
7. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• Anna reg