Čedomil Šilić

Ime dr. sc. Čedomila Šilića izdvaja se kao ključna figura koja je tijekom svog života pridonijela značajnom napretku u proučavanju biljnog svijeta Balkanskog poluotoka. Šilićeva strast prema botanici, crtački talent te kontinuirani doprinosi znanosti ostavili su značajan trag u svijetu botanike.

Djetinjstvo i školovanje

Čedomil Šilić rođen je 4. veljače 1937. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. U ranom djetinjstvu, pokazivao je interes za prirodu i biljke a radoznalost prema biljnom svijetu brzo je prerasla u strast prema botanici. Pohađao je osnovnu školu i nižu gimnaziju u Sarajevu, gdje je stekao temeljna obrazovanja.

Formalno obrazovanje nastavio je u Srednjoj šumarskoj školi u Banja Luci tijekom školske godine 1951/52. Nakon tri godine školovanja, škola se preselila na Ilidžu kod Sarajeva, gdje je Šilić završio četvrti razred i diplomski ispit 1956. godine. U školi se primijetio njegov talent za crtanje i zanimanje za botaniku a zalet u vjetra prema istraživanju biljaka dobio je kada je naučio identificirati ih pomoću dihotomskog ključa (dihotomski ključ je serija pitanja gdje se nude dva moguća odgovora sve dok se ne suzi izbor na određenu vrstu).

Nakon uspješnog završetka šumarske škole, Šilić je upisao šumarski odsjek Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, gdje se posvetio daljnjem proučavanju biljnog svijeta. U to vrijeme, profesor Vojin Gligić prepoznao je Šilićev potencijal i izabrao ga za demonstratora na predmetu Opća botanika. Uz to je Šilić postao i demonstrator na predmetu Dendrologija koji je predavao poznati dendrolog i dendrogeograf profesor Pavle Fukarek (1912. – 1983.).

Nakon uspješno završenog fakulteta, Šilić se zaposlio kao honorarni upravitelj Botaničkog vrta Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gdje je brzo napredovao od kustosa do znanstvenog suradnika, a 1985. godine izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika.

Zasluge

Tijekom svoje karijere, posvetio je vrijeme studijskim boravcima i specijalizacijama diljem Europe kako bi proučavao herbarijski materijal i literature. Posebno se fokusirao na pet genusa u svojoj doktorskoj disertaciji. Sudjelovao je u istraživanju biljnih zajednica na raznim planinama od Alpa do Kajmakčalana te na području susjednih zemalja poput Italije, Bugarske i Grčke.

Nagrađen je za svoje radove o botaničkoj bašti na Trebeviću i dendroflori Banja Luke. Tijekom karijere je sudjelovao u brojnim botaničkim istraživanjima Bosne i Hercegovine i susjednih područja te se posebno istaknuo u proučavanju flore, taksonomije, fitogeografije i vegetacije.

Proveo je pet godina istražujući prašumsko područje Perućice i planinske masive poput Maglića, Bioča i drugih. Sudjelovao je u projektu Hercegovački endemni centar i provodio terenska istraživanja za kartiranje vegetacije. Također, posvetio je pažnju obnovi i uređivanju Botaničkog vrta Zemaljskog muzeja te je vodio botaničke ekskurzije za prikupljanje živih biljaka za vrt. Posebno je istraživao endemske i reliktnih biljne vrste na prostoru bivše Jugoslavije, što mu je pružilo izvanredno poznavanje flore Dinarida i sistema pojedinih biljnih vrsta.