Bijela pastirica
Motacilla alba
Karakteristike
Bijela pastirica (Motacilla alba L.) je ptica iz porodice pastirica (Motacillidae). Gornji dio glave i zatiljak, te grlo i prednji dio prsa su joj crne boje, dok je lice u području čela i oko očiju, te trbuh bijele boje. Tijelo joj je u gornjem sloju svijetlosio, rep je tamnosiv s izraženim bijelim rubom. Veličine je oko 18 cm, teži u prosjeku 23 grama.
Tijekom leta uzdiže i ponire, nema pravocrtni let. Često trči po tlu a neprestano maše repom gore-dolje kao da ima tik. Pjev joj je cvrkutav i kratak. Hrani se kukcima, puževima, crvima.
Stanište
Rasprsotranjena je u Europi sve do Islanda te na Grenlandu, neke ptice migriraju u Afriku u područje južnije od Sahare. Staništa su joj otvorena područja u blizini naselja i vode. Kod nas je češća u kontinentalnom dijelu nego u priobalnom području no tada je ptica selica, u primorskom području trajno je naseljena. Ne gnijezdi se na udaljenim otocima od kontinenta. Strogo je zaštićena vrsta.[1]
Razmnožavanje
Gnijezdi se 2-3 puta godišnje u razdoblju od travnja do kolovoza. Gradi gnijezda u rupama i udubinama ljudskih građevina i u pukotinama stijena. Gnijezdo gradi od grančica, suhih stabljika, mahovine, a unutrašnjost oblaže dlakom i perjem. Ženka nese 5-6 bijela jaja s mnogobrojnim tamnim mrljama. Na jajima sjedi sama sama a malim ptičima treba 13-14 dana da se izlegnu. O njima se brinu oba roditelja, a osamostaljuju se kada navrše 14-16 dana.
Etimologija
Na stranim jezicima nazivi su white wagtail (eng.), Bachstelze (njem.), bergeronnette grise, hochequeue gris (fr.), ballerina bianca, batticoda (tal.), lavandera blanca, aguzanieves, pajarita de las nieves, pitita (špa.), alvéola-branca (port.), bela pastirica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
