Baršunasta panjevčica Flammulina velutipes

Carstvo:
Odjeljak:
Basidiomycota
Koljeno:
Agaricomycetes
Red:
Agaricales
Vrsta:
Flammulina velutipes
Sinonimi:
Agaricus velutipes Curtis, Gymnopus velutipes (Curtis) Gray, Collybia velutipes (Curtis) P. Kumm., Pleurotus velutipes (Curtis) Quél.

Karakteristike

Baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes (Curtis) Singer) je jestiva gljiva iz porodice Physalacriaceae. Klobuk je svijetlonarančast do crvenkastosmeđ, na rubovima svjetliji, u početku je polukružan i podvijenih rubova, kasnije bude otvoren, gladak je, po vlažnom vremenu je sluzav i inače jako ljepljiv, širok 3-6 cm. Listići su u početku blijedožuti, kasnije malo crvenkasti, rijetki su, slobodni. Stručak je u gornjem dijelu žućkastocrven, donji dio je tamnosmeđ i obično uvijen, dno stručka je ušiljeno i korjenasto produljeno, žilav je i tvrd, u početku pun, ubrzo postane šupalj, nema vjenčić, naraste 3-7 cm visine, promjera 3-10 mm. Meso je žuto, mekano, tanko, žilavo, bez izraženog mirisa i okusa. Spore su duguljaste, glatke, otrusina je bijela.

Stanište

Rasprostranjena je u većem dijelu Europe, u Aziji, sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi. Raste u velikim skupinama u kasnu jesen i zimi na panjevima te na odumrlom i trulom listopadnom drvu (hrast, vrba, topola, bukva).

U svijetu, posebno u istočnoj Aziji, više je poznat uzgojni oblik pod nazivom enoki ili enokitake. Kultivira se na tamnom mjestu, a upravo zbog neprisutnosti svijetla razvije jako izdužene stručke, male klobuke i bijelu do blijedožućkastu boju.

Etimologija

Naziv roda Flammulina potječe od latinske riječi flammeus (mali plamen), zbog toplog izgleda gljiva koje se ističu u prirodi u vrijeme kada je zima i sve zamrlo. Ime vrste velutipes složenica je riječi velutinus (prekrivena finim dlačicama) i pes (noga), zbog dlakave osnove stručka.[1] Na stranim jezicima nazivi su winter mushroom, velvet stem, velvet foot, velvet shank (eng.), Gemeiner Samtfußrübling (njem.), collybie à pied velouté (fr.), seta de aguja de oro (špa.), cogumelos de agulha de ouro (port.), zimska panjevka (slo.).

Upotreba

Jestiva je gljiva i cijenjena je jer raste u vrijeme godine kada ima malo drugih gljiva. Jede se samo klobuk, stručak je žilav i tvrd, neki autori smatraju da klobuke treba prokuhati a vodu baciti.

Galerija fotografija

Podijeli