Australski kesten
Castanospermum australe
Karakteristike
Australski kesten (Castanospermum australe A.Cunn. ex Mudie) je vazdazeleno stablo iz porodice mahunarki (Fabaceae). Naraste najviše do 40 metara visine iako su često stabla nižeg rasta. Listovi su dugi 15 cm, široki 6-7 cm, perasti, čine ih 11-15 jajolikih listića. Cvjetovi su dvobojni, crveni ili žuti, dugi 3–4 cm, gusto skupljeni u grozdaste cvatove. Plod je cilindrična mahuna dužine 12-25 cm, promjera 4-6 cm, podijeljena spužvastim pregradama na 1–5 stanica, svaka sa velikom sjemenkom nalik kestenu.
Stanište
Rasprostranjen je u sjeveroistočnoj Australiji te na okolnom otočju Nove Kaledonije. Raste uz rijeke i u kišnim šumama, na nadmorskim visinama do 800 m. Uveden je i u Indiju, Maleziju, Papua Novu Gvineju, Šri Lanku, Južnu Afriku i SAD. Popularan je kao ukrasno stablo u Europi te kao sjenovito stablo u parkovima.
Razmnožava se sjemenom u proljeće. Ako se uzgaja u ukrasnim posudama preporučuje se obilno zalijevanje, dok na otvorenom prostoru je dovoljno umjereno zalijevati. Osjetljiv je na mraz, a stabla najbolje uspijevaju u svijetlom i plodnom tlu koje zadržava vlagu.
Etimologija
Naziv roda Castanospermum potječe od latinskog castanea (kesten) i starogrčkog sperma (sjeme), zbog sličnosti sjemenki australskog kestena s kestenima. Ime vrste australis potječe od auster (jug), te znači južni,[1], prema rasprostranjenosti u južnoj polutki. Na stranim jezicima nazivi su Moreton Bay chestnut, black bean (eng.), Castano magnifico (tal.), avstralski kostanj (slo.).
Upotreba
Sjemenke su otrovne za većinu životinja, sadrže toksične saponine i moraju se pažljivo obrađivati prije konzumacije.
Drvo je mekano, fino, dobro se polira i izdržljivo.
Galerija fotografija
Literatura
Autorska prava fotografija
- (CC BY-SA 4.0)
- (CC BY-SA 4.0)
- (CC0)
- (CC BY 2.0)
- (CC BY 3.0)
- (CC BY-SA 4.0)
- (CC BY-SA 3.0)
- (CC BY 3.0)
