Aspidistra

Karakteristike

Aspidistra (Aspidistra elatior Blume) je trajna zimzelena zeljasta biljka iz porodice šparogovki (Asparagaceae). Ne stvara stabljike. Listovi su jednostavni, uspravni ili blago povijeni, tamnozeleni i sjajni, ovalno lancetasti, duguljasti, dugi i do 80 cm, široki 8-13 cm, cjelovitog ruba i ušiljenog vrha, rastu direktno iz mesnatih zadebljanih rizoma a nalaze se na dugačkim stapkama. Cvjetovi su pojedinačni, zvjezdoliki, promjera 2-3 cm, tamnoljubičasti, u unutrašnjosti smeđi, izviru iz podzemnih dijelova te zbog vrlo kratke stapke izgledaju kao da leže na zemlji. Cvatu od travnja do lipnja, samo odrasle biljke i rijetko. Plodovi su okruglaste bobice.

Stanište i uzgoj

Prirodno je rasprostranjena u istočnoj Aziji (Japan, Tajvan) gdje raste ispod stabala i grmlja, kod nas se uzgaja kao ukrasna sobna biljka. Otporne su i jednostavne za uzgoj, zbog čega su odlične za početnike. U Engleskoj u 19. stoljeću Viktorijanskog doba bile su iznimno popularne kada je biljka bila simbol srednje klase.

Traži bogato, svježe, dobro drenirano tlo, malo kiselkasto tlo. Odgovara joj polusjenovito mjesto pa i sjenovito mjesto, no direktnu sunčevu svjetlost definitivno ne podnosi dobro. Tolerira suhi zrak, nisku vlagu i neredovito zalijevanje te neujednačene temperature. Može se uzgajati i u prostorijama koje su stalno zadimljene dimom cigareta. Treba izbjegavati jedino previše vlage jer može prouzrokovati truljenje korijena. Ljeti zalijevanje traži obilno i dobro je prihranjivati svaka 3-4 tjedna blagim tekućim gnojivom. U fazi mirovanja zimi zalijevanje treba biti štedljivo i zemlja neka bude samo blago vlažna. Prezimljuje na temperaturi 6-10°C.

Razmnožavanje se vrši reznicama korijena koji se podijeli na dijelove s listovima. Biljke sporije rastu, prema potrebi presađujemo ih svake druge godine kada im korijenje ispuni lonac.

Rod sadrži oko 100 prihvaćenih vrsta no ova vrsta najpopularnija je u uzgoju. Postoje kultivari sa šarenim listovima, kremastobijelim prugama ili mrljama, oni traže više topline i još su sporijeg rasta. Najznačajniji je kultivar ‘Variegata‘ koji ima bijelo išarane listove duge do 80 cm, široke 10-13 cm, peteljku dugu oko 25 cm.

Etimologija

Latinsko ime roda Aspidistra potječe od grčke riječi aspis (štit) i astron (zvijezda).^[1] Ime vrste elatior znači viši, čime se uspoređuje sa srodnom vrstom.^[2] Osim pod nazivom aspidistra na stranim jezicima poznata je još kao cast-iron plant, bar room plant (eng.), navadna ščitovka (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. France Vardjan, Joco Čermak, (1983.), Sobne, prozorske i balkonske biljke, Zagreb: Prosvjeta
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press
4. Paul Williams, (2007.), Neodoljive sobne biljke, Zagreb: Mozaik knjiga

Autorska prava fotografija

• Nino Barbieri
• Frau-doktor
• Kenpei