Zubača
Cynodon dactylon (L.) Pers.
Karakteristike
Zubača ili prstasti troskot (Cynodon dactylon (L.) Pers.) je zeljasta trajnica iz porodice trava (Poaceae). Podanak nosi brojne vriježe i vrlo je dug, naraste i preko 1 metar, ide do 35 cm dubine. Izračunato je da biljka može na jednom hektaru razviti oko 800 km podanaka koji nose nekoliko milijuna pupoljaka.[1] Na koljencima vriježa stvara se adventivno korijenje kojim se ponovno ukorijenjuje. Iz podanka rastu izdanci visoki do 50 cm, iz pupoljaka na vriježama stvaraju se fertilni izdanci. Listovi su lancetasti, kruti, ravni, ušiljeni, slabo dlakavi, rukavci su im goli. Cvjetovi su skupljeni po 3-6 u jednostavne klasove. Cvatu od lipnja do kolovoza. Jedna biljka u godini stvara 1000 – 2000 sjemena,[2] no slabe su klijavosti.
Stanište
Kozmopolitski je rasprostranjena širom svijeta. Raste na toplim i sunčanim mjestima, na pjeskovitim zemljištima, na livadama i obrađenima zemljištima (vrtovima, oranicama, u vinogradima i voćnjacima), uglavnom u nizinskim područjima. Može rasti i na mjestima živog pijeska gdje djeluje antierozivno. Smatra se jednim od najotpornijih korova koji se teško iskorijeni. Biljke su otporne na sušu i na mraz. Obrađena zemljišta preporuča se preorati kako bi se podanci izbacili na površinu te ostavili da odumru na jakom suncu, jer od košnje ima malo koristi s obzirom na to da se biljke brzo regeneriraju. Na područjima gdje biljka ima veliku konkurenciju stvara uspravne i duge gornje listove kako bi se bolje izborila za svjetlost.[3]
Etimologija
Latinsko ime roda Cynodon potječe od grčke riječi kyon, kynos (pas) i odous, odontos (zub), zbog izgleda klasa ili pupoljaka.[4] Na stranim jezicima nazivi su bermuda grass (eng.), Hundszahngras (njem.), chiendent pied de poule (fr.), gramigna rossa, gramigna rampicante, capriola, dente di cane, ramaccia (tal.), grama común, césped, agramen (špa.), grama-bermudas (port.), prstasti pesjak (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva
- Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga a b
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
