Zeleni šuplji jezik Coeloglossum viride

Zeleni šuplji jezik

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Red:
Asparagales
Porodica:
Orchidaceae
Rod:
Coeloglossum
Vrsta:
Coeloglossum viride
Sinonimi:
Chamorchis viridis (L.) Dumort., Orchis viridis (L.) Crantz, Peristylus viridis Lindl., Platanthera viridis Rchb., Satyrium viride L.
Narodna imena:
vučji jezik
Dimenzije:
5-25 cm visine
Cvatnja:
i ii iii iv v vi vii viii ix x xi xii
Kategorija
Biljke
Oznake
coeloglossum, orchidaceae, zeleni šuplji jezik
Traži pojam
zeleni šuplji jezik
Print

Karakteristike

Zeleni šuplji jezik (Coeloglossum viride (L.) Hartm.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Stabljika je jednostavna, uspravna, gola, tupo bridasta, svijetlozelena, visoka 10-60 cm. Gomolji su izduženi i malo spljošteni, većinom dvo ili trorežnjevite. Listovi su široko ovalni ili duguljasto kopljasti, međusobno udaljeni, dugi 5-15 cm, široki 2-7 cm, jajoliki, donji su suženi u dršku i tupi, gornji su kopljasti i ušiljeni. Cvjetovi su dvospolni, zelenkastožuti, mirisni, skupljeni po 5-25 u valjkaste cvatove duge 2-10 cm. Medna usna je jednostavna, ravna, duga 0,5-1 cm, zelenkaste do smećkaste boje, na vrhu proširena i ima 3 zupca od kojih je srednji zubac kraći i unazad savijen. Ostruga je kratka, žućkastobijela prema naprijed povijena. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je uspravna kapsula duljine do 1 cm, sadrži brojne sitne sjemenke.

Stanište

Rasprostranjen je u Europi, sjevernoj i srednjoj Aziji, u Sjevernoj Americi. Raste na vlažnim, umjereno kiselim tlima siromašnim dušikom, na močvarnim livadama, u šumskim čistinama, u gorskom i pretplaninskom pojasu. Strogo je zaštićena biljka.[1]

Etimologija

Naziv roda Coeloglossum potječe od grčkih riječi koilos (šupalj) i glossa (jezik) prema izdubljenoj ostruzi. Ime vrste viride znači zelen.[2] Na stranim jezicima nazivi su frog orchid (eng.), Grüne Hohlzunge (njem.), orchis grenouille (fr.), celoglosso verde (tal.), orquídea de la rana (špa.), zeleni volčji jezik (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

  1. , (.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
  2. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
  3. , (.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost, ISBN: 86-01-02556-0
  4. , (.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-60545-5

Autorska prava fotografija

  1. By Saltet (Own work) [GFDL, CC-BY-SA-3.0 or FAL], via Wikimedia Commons
  2. By Jason Hollinger [CC BY 2.0], via Wikimedia Commons
  3. © Hans Hillewaert / , via Wikimedia Commons
  4. By Jerzy Opioła ({Own}) [GFDL or CC BY-SA 4.0-3.0-2.5-2.0-1.0], via Wikimedia Commons
  5. © Hans Hillewaert / , via Wikimedia Commons
  6. By Pethan [GFDL or CC-BY-SA-3.0], via Wikimedia Commons

Podijeli