Ždraljevina Galega officinalis

Carstvo:
Red:
Fabales
Porodica:
Vrsta:
Galega officinalis
Sinonimi:
Galega bicolor Regel, Galega patula Steven, Galega persica Pers, Galega vulgaris Lam.

Karakteristike

Ždraljevina ili ljekoviti orlovac (Galega officinalis L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz mahunarki (Fabaceae). Stabljika je uspravna, većinom šuplja, jednostavna ili razgranata i naraste do 100 cm visine. Korijen je dobro razvijen, vrlo dug i vretenast. Listovi su naizmjenični i smješteni na kratkim peteljkama, neparno su perasti i sastavljeni od 11-17 izduženih, eliptičnih lisaka bez peteljke koje na vrhu imaju šiljak. Cvjetovi su dvospolni, svijetloljubičaste boje vjenčića i zvonaste čaške, skupljeni su u grozdaste cvatove koji na dugim stapkama rastu iz pazušca gornjih listova. Cvate od lipnja do rujna, kada ih posjećuju brojni kukci, posebno pčele koje sakupljaju nektar i pelud. Plod je crvenosmeđa, oko 2-3 cm dugačka mahuna koja sadrži mnogo plosnatih, izduženih, tamnosmeđih sjemenki.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na Srednjem Istoku, ali danas se smatra udomaćenom na području Europe i zapadne Azije. Staništa su joj vlažna područja, livade, pašnjaci, zapuštena i neobrađena zemljišta, obale rijeka i potoka. Uzgaja se kao krmna biljka te za fiksiranje dušika u tlu. Traži plodno i vlažno tlo na toplom mjestu.

Etimologija

Latinsko ime roda Galega složenica je od grčkih riječi riječi gale (mlijeko) i ega (potaknuti), zbog njezine još drevne upotrebe poticanja mlijeka u domaćim životinjama. Ime vrste officinalis uobičajeno je za biljke s dugotrajno afirmiranom ljekovitom upotrebom.

Na stranim jezicima nazivi su galega, goat’s-rue (eng.), Geißraute (njem.), galéga officinal (fr.), capraggine (tal.), galega, ruda cabruna (špa.), navadna jastrebina (slo.).

Upotreba

Mladi izdanci su jestivi, sadrže 100-140 mg% vitamina C i oko 10-13 mg% karotina. Beru se u ožujku dok im listovi još nisu potpuno rašireni, kasnije se smatra toksičnom a stari listovi mogu prouzročiti probavne tegobe.[1] Slično, zabilježena su otrovanja ovaca i goveda za koje mlada biljka nije bila škodljiva no opasna je kada se nađe u krmivu kao suha biljka koja je pokošena u fazi cvatnje i dozrijevanja plodova.[2]

U narodnoj fitoterapiji sakuplja se nadzemni dio biljke u cvatu i suši se raširen u tankom sloju na prozračnom i hladnom mjestu. Zbog sadržaja alkaloida galegina koristi se za smanjivanje šećera u krvi.[3]

Galerija fotografija

Podijeli