Ždraljevina

Karakteristike

Ždraljevina ili ljekoviti orlovac (Galega officinalis L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz mahunarki (Fabaceae). Stabljika je uspravna, većinom šuplja, jednostavna ili razgranata i naraste do 100 cm visine. Korijen je dobro razvijen, vrlo dug i vretenast. Listovi su naizmjenični i smješteni na kratkim peteljkama, neparno su perasti i sastavljeni od 11-17 izduženih, eliptičnih lisaka bez peteljke koje na vrhu imaju šiljak. Cvjetovi su dvospolni, svijetloljubičaste boje vjenčića i zvonaste čaške, skupljeni su u grozdaste cvatove koji na dugim stapkama rastu iz pazušca gornjih listova. Cvate od lipnja do rujna, kada ih posjećuju brojni kukci, posebno pčele koje sakupljaju nektar i pelud. Plod je crvenosmeđa, oko 2-3 cm dugačka mahuna koja sadrži mnogo plosnatih, izduženih, tamnosmeđih sjemenki.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na Srednjem Istoku, ali danas se smatra udomaćenom na području Europe i zapadne Azije. Staništa su joj vlažna područja, livade, pašnjaci, zapuštena i neobrađena zemljišta, obale rijeka i potoka. Uzgaja se kao krmna biljka te za fiksiranje dušika u tlu. Traži plodno i vlažno tlo na toplom mjestu.

Etimologija

Latinsko ime roda Galega složenica je od grčkih riječi riječi gale (mlijeko) i ega (potaknuti), zbog njezine još drevne upotrebe poticanja mlijeka u domaćim životinjama. Ime vrste officinalis uobičajeno je za biljke s dugotrajno afirmiranom ljekovitom upotrebom.

Na stranim jezicima nazivi su galega, goat’s-rue (eng.), Geißraute (njem.), galéga officinal (fr.), capraggine (tal.), galega, ruda cabruna (špa.), navadna jastrebina (slo.).

Upotreba

Mladi izdanci su jestivi, sadrže 100-140 mg% vitamina C i oko 10-13 mg% karotina. Beru se u ožujku dok im listovi još nisu potpuno rašireni, kasnije se smatra toksičnom a stari listovi mogu prouzročiti probavne tegobe.^[1] Slično, zabilježena su otrovanja ovaca i goveda za koje mlada biljka nije bila škodljiva no opasna je kada se nađe u krmivu kao suha biljka koja je pokošena u fazi cvatnje i dozrijevanja plodova.^[2]

U narodnoj fitoterapiji sakuplja se nadzemni dio biljke u cvatu i suši se raširen u tankom sloju na prozračnom i hladnom mjestu. Zbog sadržaja alkaloida galegina koristi se za smanjivanje šećera u krvi.^[3]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec ^{a b}
2. Sergej Forenbacher, (1998.), Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Zagreb: Školska knjiga